Američki predsjednik Donald Trump i ove je godine rekao da želi Nobela za mir, istaknuvši da bi bila 'velika sramota' to da ga Nobelov odbor ne proglasi dobitnikom.

'Ne znam kakva će biti njihova odluka. Imaju reputaciju da možda ne daju nagradu ljudima poput mene', rekao je Trump, a prenosi Time. Tvrdi da je zaustavio možda potpuno uništenje svijeta, jer Iran nikada neće imati nuklearno oružje, a to je pozitivna stvar', kako navodi, premda američki predsjednik već dugo smatra da zaslužuje nagradu.

Kako prenosi Time, čelnici Izraela, Kambodže i Pakistana ranije su izjavili da su nominirali Trumpa. Međutim, sve nominacije ostaju tajne, a Norveški Nobelov institut ne objavljuje uži popis kandidata. Ipak, svake se godine u javnosti pojavljuju imena mogućih kandidata i jačaju oklade o tome tko bi mogao osvojiti nagradu.

Norveški Nobelov institut registrirao je ukupno 287 kandidata za ovogodišnju nagradu, od kojih je 208 pojedinaca, a 79 organizacija. Među njima, isti izvor izdvaja nekoliko kandidata. Naglasimo da je riječ o nagađanjima te da ne znači da će upravo netko od njih osvojiti Nobela.

O kome se nagađa?

Prve na Timeovoj listi su Sudanske sobe za hitni odgovor jer je, kako navode, početak građanskog rata u Sudanu u travnju 2023. dodatno pogoršao humanitarnu krizu. Borbe između vlade i Snaga za brzu potporu (RSF) krajem 2025. gurnule su civile još dublje u opasnost od gladi, dok je sve više ljudi raseljeno i ubijeno.

Sudanske sobe za hitni odgovor pružile su prijeko potrebnu pomoć. Slom države i sve teži pristup humanitarnim organizacijama tijekom protekle tri godine doveo je do osnivanja 700 takvih skupina u svih 18 sudanskih saveznih država. One okupljaju više od 26.000 volontera, prema riječima Alsanosija Adama, novinara i samog volontera u jednoj od tih skupina. Ova humanitarna organizacija smatra se jednim od glavnih kandidata za Nobelovu nagradu za mir, a Polymarket joj daje 17-postotnu vjerojatnost pobjede.

Sljedeći, prema nagađanjima, jest kanadski premijer Mark Carney koji je, podsjećaju, otvorio nove trgovinske i diplomatske odnose s Kinom i Europom kako bi smanjio kanadsku ovisnost o SAD-u. U siječnju je na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu održao prkosan govor u kojem je osudio 'američku hegemoniju' i ustvrdio da je došlo do 'prekida svjetskog poretka'. Ipak, kako stvari stoje, ima tek jedan posto vjerojatnosti da će dobiti priznanje.

Na Timesovoj listi našao se i papa Lav, koji, pišu, radi na globalnom diplomatskom djelovanju. Njegovi učestali pozivi na mir, uključujući isticanje situacije u Gazi, ostavili su trag, a zbog njih je čak bio izložen Trumpovim kritikama.

'Danas se, nažalost, rat vratio čak i u Europu: nova besmislena klaonica koja svakoga dana odnosi nebrojene živote civila', rekao je Lav europskim čelnicima u rujnu, osvrćući se na rusko-ukrajinski rat'. Nakon prvih američko-izraelskih napada na Iran krajem veljače, Lav je rekao da se „stabilnost i mir ne postižu međusobnim prijetnjama niti uporabom oružja koje donosi uništenje, patnju i smrt, već samo razumnim, iskrenim i odgovornim dijalogom'. Tada je pozvao kritičare da govore istinu.

I on, prema njima, ima jednopostotnu vjerojatnost.

Sljedeći je Mykola Kuleba. Kako navode, suosnovao je organizaciju Save Ukraine 2014. godine, tijekom ranih dana sukoba u istočnoj Ukrajini. Rad te organizacije postao je sve važniji nakon ruske potpune invazije na zemlju 2022. godine.

'Kulebin rad objedinjuje izravno humanitarno djelovanje s snažnim zagovaranjem prava djece, što ga čini uvjerljivim kandidatom za međunarodno priznanje', rekao je Haakon Gjerløw, vršitelj dužnosti direktora Instituta za mirovna istraživanja u Oslu (PRIO), predstavljajući svoj popis predloženih kandidata za nagradu 2026. Kuleba se trenutačno navodi s 9-postotnom vjerojatnošću pobjede.

Naposljetku, tu je Yulia Navalnaya, udovica ruskog oporbenog čelnika Alekseja Navaljnogost. Postala je aktivistica vlastitim pravom, suprotstavljajući se režimu predsjednika Vladimira Putina i boreći se za demokraciju.

Aleksej je umro u arktičkoj kaznenoj koloniji u veljači 2024. Nekoliko tjedana poslije Yulia se u intervjuu za TIME obvezala nastaviti njegovu borbu. Izrazila je nadu da bi Rusija jednoga dana mogla postati 'normalna, demokratska zemlja'- budućnost o kojoj je Aleksej 'sanjao'.

Navalnaya se navodi s 5-postotnom vjerojatnošću osvajanja Nobelove nagrade za mir.