Američki predsjednik Donald Trump zaprijetio je blokadom Hormuškog tjesnaca, jedne od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za transport nafte, unatoč tome što istovremeno tvrdi da taj prolaz mora ostati otvoren
'Odmah stupa na snagu: Američka mornarica započinje proces blokade svih brodova koji pokušavaju ući ili izaći iz Hormuškog tjesnaca', objavio je Trump na društvenoj mreži Truth Social, dodajući da bi cilj dugoročno trebao biti slobodan prolaz za sve, ali da Iran to trenutno ne omogućuje.
vezane vijesti
Na prvi pogled mnogi se pitaju zašto blokirati prolaz koji želiš otvoriti. Iako je Iran formalno ograničio promet, tjesnac nije u potpunosti zatvoren. Teheran selektivno propušta tankere, uz naknadu koja doseže i do dva milijuna dolara po brodu.
Vlastiti izvoz nafte nije zaustavio. Prema podacima analitičke kuće Kpler, Iran je do ožujka izvozio oko 1,85 milijuna barela dnevno, čak i više nego u prethodnim mjesecima. Dakle, kriza postoji, ali tržište i dalje funkcionira, barem djelomično, piše CNN.
Cijene nafte porasle
Cijene su nafte u ponedjeljak ponovno snažno porasle jer je američko vojno zapovjedništvo najavilo blokadu iranskih luka, nakon što su mirovni pregovori između SAD-a i Irana u subotu završeni bez rezultata.
Na londonskom je tržištu cijena Brent barela skočila više od 7 posto, na 102,15 dolara, dok je na američkom tržištu barel poskupio više od 8,5 posto, na 104,90 dolara.
Glavni cilj: Presjeći financiranje Irana
Potpuna blokada tjesnaca bila bi veliki udarac za iranske prihode od nafte, ključne za financiranje države i vojnih operacija. No taj potez ima visoku cijenu. Zatvaranje jedne od najvažnijih svjetskih naftnih arterija gotovo bi sigurno izazvalo globalni skok cijena energenata.
Zbog toga su Sjedinjene Države dosad tolerirale prolazak iranskih tankera. Svaki barel koji izlazi na tržište pomaže ublažiti pritisak na cijene. Administracija je već posegnula za nekonvencionalnim mjerama kako bi stabilizirala tržište. U ožujku je odobrila privremenu dozvolu Iranu za prodaju nafte koja je već bila uskladištena na tankerima.
Time je oslobođeno oko 140 milijuna barela, količina dovoljnu za pokrivanje globalne potražnje na otprilike dan i pol, prema američkoj Upravi za energetske informacije. No politička cijena bila je visoka - Iran je time dobio dodatne prihode, i to po cijenama višim od referentne Brent nafte.
Washington je pokušavao ograničiti rast cijena i kroz druge poteze, uključujući puštanje strateških rezervi i ublažavanje sankcija na rusku naftu.
Trump sada prijeti potezom koji ide u suprotnom smjeru, blokadom koja bi mogla dodatno destabilizirati tržište. Cilj je pojačati pritisak na Iran i prisiliti ga na kraj sukoba. No rizik je novi skok cijena nafte i goriva koji bi mogao pogoditi globalno gospodarstvo, ali i američke potrošače.
