Povod za nova nagađanja bile su informacije da Izrael i UAE rade na uspostavi zajedničkog obrambenog fonda za nabavu naoružanja. Iako nijedna strana službeno nije potvrdila takav dogovor, medijski napisi o tajnom posjetu izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Abu Dhabiju dodatno su potaknuli rasprave o novim odnosima snaga u regiji, piše Deutsche Welle.

Istodobno je američki veleposlanik u Izraelu Mike Huckabee potvrdio da je Izrael posudio Ujedinjenim Arapskim Emiratima sustave protuzračne obrane radi zaštite od mogućih iranskih napada. Uz to, odluka UAE-a da nakon gotovo šest desetljeća napusti OPEC mnogi vide kao znak sve samostalnije i ambicioznije vanjske politike Abu Dhabija.

Dva bloka s različitim pogledima na regiju

Prema ocjenama stručnjaka, na Bliskom istoku sve su vidljivija dva politička i sigurnosna pola. S jedne strane nalaze se UAE i Izrael, koje povezuju sigurnosni interesi, tehnološka suradnja, gospodarski projekti i zajednička zabrinutost zbog iranskog utjecaja u regiji.

S druge strane oblikuje se skupina država koju predvode Saudijska Arabija, Egipat, Turska i Pakistan. Taj neformalni savez zagovara stabilnost i gospodarski razvoj te pokazuje sve više opreza prema izraelskoj politici i mogućnosti novih regionalnih sukoba.

Analitičar Marcus Schneider iz Zaklade Friedrich Ebert smatra da Izrael i UAE pokušavaju aktivno preoblikovati političku kartu Bliskog istoka, dok Saudijska Arabija posljednjih godina sve više naglasak stavlja na gospodarski razvoj, investicije i regionalnu stabilnost.

Saudijska Arabija mijenja pristup

Posljednjih godina Rijad je značajno promijenio svoju regionalnu strategiju. Nakon desetljeća sukoba i suparništava, Saudijska Arabija pokušava smanjiti napetosti s Iranom i izbjeći scenarij velikog regionalnog rata koji bi ugrozio njezine ambiciozne razvojne planove.

To se posebno odnosi na projekt Vizija 2030., kojim saudijski prijestolonasljednik Mohammed bin Salman pokušava transformirati gospodarstvo zemlje i smanjiti ovisnost o nafti.

U tom kontekstu sve se češće mogu čuti kritike na račun izraelske politike. Bivši šef saudijske obavještajne službe princ Turki al-Faisal nedavno je upozorio da bi širi sukob između Irana i arapskih država najviše koristio upravo Izraelu.

'Izrael bi uspio nametnuti svoju volju regiji i ostati jedini dominantan akter', upozorio je.

Stari savezi više ne vrijede

Stručnjaci upozoravaju da se današnji Bliski istok više ne može promatrati kroz jednostavne podjele na saveznike i protivnike.

Države sve češće surađuju u jednom području, dok se u drugom natječu ili sukobljavaju. UAE i Saudijska Arabija, primjerice, i dalje blisko surađuju u brojnim gospodarskim pitanjima, ali imaju različite interese u Jemenu, odnosima prema Iranu i budućem uređenju regije.

'Živimo u eri geopolitičke promiskuitetnosti. Ovo nisu čvrsti savezi kakve smo poznavali tijekom Hladnog rata', ocjenjuje Schneider.

Tko će na kraju prevladati?

Dio analitičara smatra da trenutačno prednost ima osovina Izrael–UAE zbog vojne, tehnološke i financijske snage te snažne potpore Sjedinjenih Američkih Država.

No drugi upozoravaju da ni taj savez nije bez slabosti. Saudijska Arabija raspolaže najvećim svjetskim rezervama nafte, Turska ima jednu od najvećih vojski u NATO-u, dok Pakistan posjeduje nuklearno oružje i značajan regionalni utjecaj.

Istodobno, ni unutar UAE-a ne postoji potpuno jedinstven pogled na budućnost zemlje. Dok Abu Dhabi sve snažnije ulaže u vojnu moć i regionalni utjecaj, Dubai ostaje usmjeren na trgovinu, financije i status globalnog poslovnog središta.

Zbog toga mnogi stručnjaci smatraju da će budući odnosi snaga ovisiti o tome hoće li se sadašnja savezništva pretvoriti u dugoročne strateške blokove ili će ostati privremeni aranžmani nastali pod pritiskom aktualnih kriza.

Jedno je ipak sigurno: rat s Iranom ubrzao je procese koji su već godinama tinjali ispod površine i otvorio novo poglavlje u geopolitičkoj borbi za prevlast na Bliskom istoku.