Donald Trump želi proširiti svoj pokret MAGA ('Make America Great Again') na europsko tlo, no suočava se s neočekivanim otporom tamošnjih birača.

Prema novom istraživanju POLITICO Poll na uzorku od preko 10.000 ljudi u pet zemalja, američki predsjednik nije baš popularan u Europi, čak i među pristašama desnih populističkih stranaka koje smatra prirodnim saveznicima.

Podijeljena podrška među saveznicima

Najveću bazu obožavatelja Trump ima u Velikoj Britaniji, gdje 50 posto ispitanika sklonih stranci Reform UK o njemu ima pozitivno mišljenje. Međutim, situacija u Francuskoj i Njemačkoj bitno je drukčija: tek oko trećine simpatizera desnih stranaka Trumpa vidi u pozitivnom svjetlu.

Trumpova administracija predstavila je nedavno novu strategiju nacionalne sigurnosti usmjerenu na poticanje 'rastućeg utjecaja patriotskih europskih stranaka'. Iako te stranke bilježe porast podrške u Francuskoj, Njemačkoj i Britaniji, one to još uvijek nisu uspjele u potpunosti pretočiti u ključne izborne pobjede.

Anketa nosi i važno upozorenje za desne stranke koje se pokušavaju približiti Trumpu radi širenja baze: birači koji bi im tek sada mogli dati glas znatno su kritičniji prema Trumpu od njihovih starih pristaša. Gledajući opću populaciju, Trumpova nepopularnost još je izraženija. U Francuskoj i Njemačkoj dvije trećine građana o njemu misli negativno, u Britaniji 55 posto, dok je najnepopularniji u Kanadi, gdje negativno mišljenje dijeli čak 72 posto ispitanika.

Francuska i Njemačka: Distanca od 'Velikog brata'

Čak i u taborima stranaka koje je Bijela kuća izravno navela kao partnere, izostaje nepogrešiva podrška.

U Francuskoj irači Nacionalnog okupljanja (RN) snažno podržavaju svoju lidericu Marine Le Pen, no kada je riječ o Trumpu, više je onih koji o njemu misle negativno (38 posto) nego pozitivno (30 posto). U Njemačkoj pobornici Alternative za Njemačku (AfD) čvrsto stoje uz Alice Weidel, ali su oko Trumpa duboko podijeljeni – 34 posto ga podržava, dok mu se 33 posto protivi.

Ovi nalazi naglašavaju izazov za Nacionalno okupljanje, stranku koja pokušava privući širi krug birača uoči lokalnih izbora iduće godine i predsjedničkih izbora 2027. Čelnici stranke, poput Jordana Bardelle, jasno odbacuju ideju podređenosti, dok je Thierry Mariani za POLITICO bio još oštriji, rekavši da ih Trump tretira kao koloniju, ne samo retorički, već prvenstveno ekonomski i politički.

Jedini izuzetak je Britanija, gdje 79 posto pristaša Reform UK podržava Nigela Faragea, dok Trump tamo uživa tanku natpolovičnu podršku.

'Moja zemlja na prvom mjestu'

Ono što povezuje desne populiste u Britaniji, Francuskoj i Njemačkoj jest zahtjev da lideri stave vlastitu zemlju na prvo mjesto. Taj atribut kao najvažniji ističe oko 50 posto birača RN-a, 47 posto AfD-a i 45 posto Reform UK. Većina njih vjeruje da Trump posjeduje tu kvalitetu u znatno većoj mjeri nego francuski predsjednik Emmanuel Macron (88 posto), njemački kancelar Friedrich Merz (93 posto) ili britanski premijer Keir Starmer (91 posto).

Iako većina želi da se njihovi lideri pokušaju slagati s Trumpom, zajednički 'nacionalistički instinkt' mogao bi dovesti do sukoba.

'Pristaše europskih desnih stranaka žele lidere koji prioritet daju svojoj zemlji i u Trumpu vide šampiona takvog pristupa', ističe Jules Walkden iz agencije Public First. 'No, praktični zahtjevi ispunjavanja tog obećanja mogli bi brzo razotkriti granice tog savezništva čim se interesi sukobe.'

Ekonomski rat: Carine kao kamen spoticanja

Podaci sugeriraju da desni birači možda dive Trumpovim politikama, ali mu zapravo ne vjeruju. U Francuskoj i Njemačkoj pristaše desnice vjeruju da Trumpove odluke koriste SAD-u, ali istovremeno štete ostatku svijeta. Kada dođe do sukoba interesa s saveznicima, ovi birači smatraju da njihova država mora biti na prvom mjestu, čak i ako to znači zaštitu domaće industrije na štetu globalne konkurentnosti (stav koji dijeli oko 70 posto simpatizera AfD-a i RN-a).

No postoji neobična tolerancija prema Trumpovim carinama na europsku industriju. Primjerice, u Njemačkoj 65 posto birača AfD-a smatra carine lošima, ali samo 37 posto želi uzvratiti istom mjerom SAD-u (što je manje od 47 posto ukupnog njemačkog stanovništva koje zagovara protumjere).

U Britaniji, samo 45 posto pristaša Reform UK vidi carine kao nešto loše, a tek 35 posto bi uvelo protucarine. U Francuskoj je prag tolerancije najniži: 60 posto birača Nacionalnog okupljanja carine smatra štetnima za francusko gospodarstvo, a 48 posto njih izravno zagovara odmazdu.