zamjerka ministarstvu

Troskot: U Čileu nema profesora koji bi iseljenike podučavao hrvatski jezik

  • Autor: V. B./Hina
  • Zadnja izmjena 17.06.2022 10:35
  • Objavljeno 17.06.2022 u 10:35
tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Patrik Macek

Mostov saborski zastupnik Zvonimir Troskot zamjerio je u petak Ministarstvu obrazovanja da je u Južnu Ameriku, gdje žive bojni hrvatski iseljenici, poslalo samo jednog profesora da ih podučava hrvatski jezik

Taj profesor, koji našu djecu podučava hrvatski jezik, trenutno živi u Argentini, dok Čile, kao država u kojoj su Hrvati "brend", nema ni jednog profesora koji podučava hrvatski jezik, rekao je Troskot uoči saborske rasprave o Vladinu Izvješću o provedbi službene razvojne pomoći inozemstvu u 2020. godini.

Prema tom izvješću, Hrvatska je za službenu razvojnu pomoć u toj godini izdvojila gotovo 517 milijuna kuna, 394 milijuna usmjereno je multilateralno, a 123 milijuna kuna za bilateralne programe i projekte.

Najviše bilateralnih projekata provedeno je u državama jugoistoka Europe, a BiH je najveći pojedinačni primatelj razvojne pomoći Hrvatske. Provedeni su projekti i u Albaniji, Srbiji, Crnoj Gori, Sjevernoj Makedoniji te na Kosovu.

Od ostalih zemalja projekti su provedeni u Ukrajini, Venezueli, Gambiji, Mauricijusu, Turkmenistanu, Mongoliji, Libiji, Boliviji, Gruziji, Beninu, Siriji, Afganistanu i drugim državama u razvoju.

Ne protiveći se da Hrvatska financira Turkmenistan i Mongoliju, Troskot se upitao što se time zapravo želi pomoći.

S druge strane, dobro je da dajemo sredstva za razne kulturne projekte u Južnoj Americi, no prava bi strategija bila da se uspostavi kontakt sa Hvatima u Latinskoj Americi, naglasio je.

Bojana Glavaševića (ZLB) interesira smisao rasprave o izvješću starom dvije godine. Izvješća se podnose s razlogom, da se blagovremeno raspravi o sredstvima koja su razvojna pomoć, rekao je zastupnik i ustvrdio kako je Sabor danas mogao raspraviti i više od samo jedne točke.

Predsjednik Sabora Gordan Jandroković s njim se načelno suglasio, ali i objasnio kako je zbog dužine saborskih rasprava teško sve usuglasiti.

Zanimljiv primjer rada španjolskog parlamenta

Pritom je iznio i zanimljiv, španjolski primjer rada parlamenta.

Saborsko izaslanstvo nedavno je bilo u Španjolskoj, kod njih točka traje dva sata, rasporede između stranaka tko će koliko govoriti, pa Most, primjerice, dobije 10 minuta i izabere tri zastupnika koji će o njoj govoriti, naveo je Jandroković.

 Kad bismo mi imali ograničenje i kad bi nam točke trajale određeno vrijeme, naravno ovisno o važnosti, onda bismo dnevni red zaista smanjili, no to je jedna od ideja za saborski Poslovnik, rekao je predsjednik Sabora.  

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!