Hrvatska će ovaj tjedan biti u središtu energetskog koškanja između SAD-a i EU-a s jedne strane te Rusije s druge. U Zagreb dolazi predsjednik Uprave Gazproma Aleksej Miller, ali i zamjenik glavnog tajnika State Departmenta za energetiku Amos Hochstein. Koliko smo Moskvi i Washingtonu u biti važni te imamo li pameti i sposobnosti iskoristiti njihov sukob za naš račun?
Domaći naftni stručnjaci smatraju da je Hrvatska ulaskom u EU, ali i zbog trenutne krize u Ukrajini te sukoba u Siriji i Iraku, i te kako interesantna velikim silama kao potencijalno novo energetsko čvorište i novi dobavni pravac nafte i plina za Europu.
'Naš glavni cilj trebao bi biti energetski preživjeti. Drugim riječima, očuvati domaću naftno-prerađivačko-kemijsku industriju kao posljednju ozbiljnu industriju koja je opstala. Imamo zadnju šansu iskoristiti trenutne geopolitičke okolnosti i postati energetsko čvorište. Već debelo kasnimo s time jer su nas pretekle Austrija i Mađarska. Velik konkurent nam je i Turska, spremna izgraditi nove naftovode i plinovode za opskrbu Europe. Hrvatska mora požuriti i spasiti što se spasiti dade', mišljenja je Igor Dekanić, profesor na Rudarsko-geološko-naftnom fakultetu u Zagrebu.
Hrvatski interes je, ističe, surađivati i s Washingtonom i s Moskvom, ali na pameti uvijek imati ciljeve svoje 'realekonomske politike'.
'Pred Hrvatskom je zadaća koju je imala Dubrovačka Republika između Venecije i Turske', istaknuo je Dekanić ne želeći ulaziti u to ima li aktualna vlast sposobnost bivših dubrovačkih knezova.
Davor Štern, naftni konzultant i bivši predsjednik Uprave Ine, tu ne okoliša. On smatra da se državni vrh ne snalazi i da Hrvatska ne zna što hoće.
'Nemamo suvislu energetsku strategiju. Kad bismo je imali, onda bismo znali razgovarati i s Rusima i s Amerikancima. Tada bi se oni trebali uklopiti u naše interese, a ne mi u njihove. Ovako lutamo između Južnog toka, Transjadranskog plinovoda i LNG-a. Tu je i problem Ine dok će se bušotine u Jadranu ipak rješavati putem javnog natječaja', rekao je Štern.
Upozorava na trenutno nejedinstvo na državnom vrhu jer se stječe dojam da predsjednik, premijer i ministar gospodarstva imaju svatko svoj energetski scenarij. Tako predsjednik Vlade Zoran Milanović nije bio upoznat s time da je predsjednik Ivo Josipović pozvao šefa Gazproma u posjet.
'Nužno je jedinstvo da bismo odigrali ulogu druga Tita - on je u puno većim ideološkim sukobima između dva bloka znao steći dobre pozicije za bivšu Jugoslaviju', zaključio je Štern.
