Iako je nesporno da svatko može slobodno odabrati i izjasniti se kojoj etničkoj grupi pripada, postoje sumnje u dobre namjere predsjednika Srbije Nikolića jer je u vrijeme progona Hrvata i drugih nesrpskih manjina iz Vojvodine devedesetih godina prošlog stoljeća bio prvi pomoćnik Vojislava Šešelja u Srpskoj radikalnoj stranci, kojemu se zbog spomenutih zločina i sudi pred Haškim sudom.

Predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca Mirko Bajić za tportal je kazao da svaki građanin ima pravo slobodno se izjasniti o nacionalnoj pripadnosti, pa ovo pravo imaju i oni.

'Bunjevci su u Srbiji autohtona nacionalna manjina, a prema posljednjem popisu stanovništva, Bunjevcima se izjasnilo točno 16.706 osoba', objašnjava Bajić. Bunjevci uglavnom žive na prostoru Subotice i Sombora u Vojvodini. Cijela uzbuna u javnosti koja se podignula nakon što je predsjednik Srbije Tomislav Nikolić pripadnicima ove nacionalne manjine donirao knjige na ćirilici za njega nema previše smisla. Bajić kaže da se Hrvati ne bi trebali miješati kako će se oni obrazovati jer se radi o drugoj manjini u Srbiji.

'Pripadnici hrvatskog manjinskog korpusa nemaju pravo smatrati Bunjevce Hrvatima', naglašava Bajić. Štoviše, sam izraz bunjevački Hrvati za njega je smišljen da bi se zamutila voda, tj. pokušalo ih se poistovjetiti s ovom etničkom skupinom. 'Oni koji kažu da su bunjevački Hrvati iznose potpunu besmislicu. Hrvatski Bunjevac bio bi Bunjevac koji živi Hrvatskoj, a ne u Srbiji. Sintagma je potpuna besmislica. To su izmišljene kategorije tako da nam se ospore prava jer netko želi govoriti u naše ime o tome tko smo mi', naglašava Bajić.

Kad je o udžbenicima riječ, Bajić navodi da se Hrvati u Srbiji imaju pravo školovati na svom jeziku dok se Bunjevci školuju na srpskom. 'Nemamo mogućnost školovati se na bunjevačkom jeziku, nego kao izborni predmet izučavati bunjevački govor s elementima nacionalne kulture', kaže nam predsjednik Saveza bačkih Bunjevaca.

Ključna stvar je, napominje, to da se Bunjevci školuju na srpskom jeziku, a u školskom sustavu u Srbiji školarci prvi kontakt s pismom imaju na ćirilici. Tek u drugoj polovici drugog razreda upoznaju latinicu. Zato su, kaže, knjige koje je donirao Nikolić na ćirilici. Bajić smatra potpunom besmislicom to da se poticanjem bunjevačkog identiteta u Srbiji želi zatrti ili asimilirati hrvatski.

'To je apsolutna besmislica. Nema tendencija za asimilacijom Hrvata ni kod srpskih institucija ni političara', uvjeren je Bajić, dodajući da ne može razumjeti to da se pitanjem udžbenika nacionalne manjine u drugoj državi bave ljudi iz institucija susjedne države koja s tom manjinom nema veze. Predsednik Nezavisnog društva novinara Vojvodine (NDNV) i stručni suradnik na Odsjeku za medijske studije Filozofskog fakulteta u Novom Sadu Dinko Gruhonjić daje drugu sliku priče o Bunjevcima, s tim da je odmah napomenuo da nitko nikome ne može zabraniti da se nacionalno osjeća onako kako misli da se treba osjećati jer je nacija umjetna tvorevina novijeg datuma.

'U ovom konkretnom slučaju činjenica je da je režim Slobodana Miloševića devedesetih u znatnoj mjeri podržavao postojanje bunjevačke nacije, što poznajući ovaj režim sigurno nije bilo iz dobrih namjera, već prije svega još jedan prilog razbijanju i smanjivanju broja Hrvata u Vojvodini, a oni su, podsjećanja radi, bili i žrtve etničkog čišćenja u ovoj pokrajini, za što se pred Haškim sudom sudi Vojislavu Šešelju', kaže Gruhonjić.

Sadašnja tzv. afera s knjigama, koju je zakuhao srpski predsjednik Tomislav Nikolić, nastavlja, ima u sebi tragove surovog cinizma, smatra, jer je upravo Nikolić bio Šešeljev glavni pomoćnik u Srpskoj radikalnoj stranci u vrijeme egzodusa manjina iz Vojvodine.

'Ubrojio bih ovo u još jedan Nikolićev eksces, čemu je i inače bio sklon otkada je postao predsjednik 2012., prije svega u odnosima prema Hrvatskoj i BiH. Drugim riječima, ne vjerujem u njegove dobre namjere', naglašava novinar. Što se tiče samog bunjevačkog pitanja, Gruhonjić smatra da je i Hrvatska isto tako kriva za situaciju zbog iritantnog tona u vezi s njihovim osjećajem nacionalne pripadnosti te im se zapravo, potpuno kontraproduktivno, sugerira da moraju biti dio hrvatskog nacionalnog korpusa. 'Inače, u samoj bunjevačkoj zajednici vlada nesloga po ovom pitanju, o čemu svjedoči činjenica da praktički nemaju nacionalno vijeće upravo zbog nesporazuma unutar same zajednice u kojoj jedan dio tvrdi da su autohtoni, tj. da su Bunjevci, dok drugi dio tvrdi da su oni Hrvati', objašnjava novinar.

'Inače, kad govorimo o nacionalnim manjinama u Srbiji, nažalost, ovo je zemlja s dugačkom tradicijom represije prema nacionalnim manjinama i borba za vlastita prava često se pretvara u etno biznis u kojem se sve zapravo svodi na osobnu korist nekoliko elitnih individua pripadnika nacionalnih manjina', zaključio je Gruhonjić.