Uspije li Andrej Plenković sklepati saborsku većinu i nakon drugog kruga lokalnih izbora progurati nova četiri ministra, ime jednoga od njih već se smatra kuvertiranim. Riječ je o Robertu Kopalu, državnom tajniku kojemu su dodijeljene ministarske ovlasti nakon izbacivanja Mostova Vlahe Orepića. On bi - kažu kuloari, a može se zaključiti i iz njegovih neuobičajeno intenzivnih pojavljivanja na nacionalnim televizijama - trebao i službeno preuzeti MUP
Kopalova posljednja medijska istupanja imala su povod - teroristički napad u Manchesteru, odnosno njegove eventualne reperkusije na Hrvatsku - no svejedno su izazvala dizanje obrva jer se radi o stručnjaku koji do početka prošle godine u javnosti gotovo nije ni postojao. Tada je, naime, u jeku postizbornih natezanja oko 'suradnje' tadašnjeg HDZ-a i Mosta, iz stručnog rakursa pojasnio kako tvrdnje Bože Petrova da ga se prisluškuje nisu i ne mogu biti točne.
vezane vijesti
Ako itko zna, onda je to valjda Kopal: radi se o bivšem analitičaru SOA-e, POA-e i MUP-a, stručnjaku za pitanja nacionalne sigurnosti te za baratanje i analizu podacima u različitim, često najsuvremenijim oblicima. Kao i drugim kolegama iz branše, u službenoj biografiji može mu se pronaći niz naoko nevezanih referenci: on je znanstveni suradnik, profesor i prodekan za istraživanje i razvoj na Visokom učilištu Algebra, voditelj diplomskog studija Digitalni marketing, zatim čest gost - predavač na raznim visokim školama u Hrvatskoj i inozemstvu, autor i koautor brojnih knjiga i stručnih i znanstvenih radova. Navodno, posljednjih mjeseci priprema jednu nazvanu 'Nacionalna sigurnost - data science pristup'.
Čime je očarao Plenkovića?
Pod njegovim autorstvom ili koautorstvom izdano je ukupno četrdesetak knjiga - od one pod nazivom 'Praktično korištenje osobnog računala' iz 1997. godine do 'Teorije igara', u kojoj se opisuje primjena različitih igara u poslovnom svijetu. Pored toga, mediji mu pripisuju autorstvo više specijaliziranih informacijskih i sigurnosnih sustava, potvrdu certificiranog trenera obavještajne analitike, a poznato je i da je urednik ili član uredništva nekoliko međunarodnih specijaliziranih časopisa.
'Ukratko, radi se o jako dobrom analitičaru koji se iz 'špijunskog' očito prebacuje u politički svijet', komentirao je za tportal dobar poznavatelj prilika u hrvatskoj obavještajnoj zajednici.
Čime je Kopal očarao premijera Andreja Plenkovića i tko mu ga je eventualno preporučio, ne znaju ni sami HDZ-ovci; oni su se za njega intenzivnije počeli raspitivati kad ga je Andrej Plenković imenovao vlastitim posebnim savjetnikom za nacionalnu sigurnost, a brojni upitnici su počeli kružiti kada je pored toga angažiran na kampanji za ovogodišnje lokalne izbore kao glavni analitičar i strateg.
Kada je prije nepunih mjesec dana, nakon razlaza s Mostom, preuzeo još i uzde u MUP-u, svima je postalo jasno da se moć počela koncentrirati u rukama osobe koja istodobno ima vrlo dobar službeni i neslužbeni 'ulaz' i u Vladi, i u MUP-u, i u špijunskim krugovima.
'Možda je bilo presudno njegovo otvoreno pismo medijima u veljači prošle godine, kada ih je usred bitke oko smjene Dragana Lozančića i imena novog čelnog čovjeka obavještajnog aparata pozvao na odgovornost i suzdržanost od objavljivanja informacija na ovu temu, i to uz zaključak da 'imamo samo jednu domovinu'. Zvučalo je dosta državnički', pokušava objasniti tportalov izvor iz HDZ-a.
Mostovci ga dočekali na nož
Iz Mosta su se, pak, o Robertu Kopalu već izjasnili: politički tajnik ove stranke Nikola Grmoja javno ga je optužio da 'radi profile saborskih zastupnika i HDZ-ove konkurencije', pa im pronalazi slabe točke i predviđa reakcije. Za tportal nije želio dodatno elaborirati, kazavši tek da ostaje pri izrečenom.
Novi državni tajnik u MUP-u i potencijalni ministar još nije podnio svoju imovinsku karticu na uvid, za to ima još nekoliko dana pa se - kao kod svakog pravog obavještajca - o njemu ne mogu pronaći ni osnovni relevantni podaci, primjerice, gdje i kada rođen. U ovakvoj situaciji, a i kada on sam javno istupa isključivo u steriliziranim uvjetima, poslušat ćemo Kopalove savjete koje je početkom prošle godine poslao medijima i suzdržati se od daljnjeg čačkanja po biografiji. Njegovim riječima:
'Znamo što znamo: to znači da se trebamo zapitati što još ne znamo;
Znamo što ne znamo: odgovor na to pitanje iziskuje objavljivanje klasificiranih informacija,
Ne znamo što znamo: poznate i objavljene informacije nisu potpune, a možda bi njihovo upotpunjavanje bacilo sasvim drugo svjetlo na ono što znamo, no i to iziskuje objavljivanje klasificiranih informacija,
Ne znamo što ne znamo: najvažniji razlog, no jasno je da i to iziskuje objavljivanje klasificiranih informacija.'
