Američki mediji donose da je SAD posredstvom Pakistana predao Iranu mirovni plan od 15 točaka, navodno 'sličan onome koji je proveden u Gazi i Libanonu'. Plan navodno obuhvaća rastavljanje svih iranskih nuklearnih kapaciteta i nuklearnih objekata, prestanak iranskog naoružavanja posrednika u regiji, ograničenje broja i dometa njihovih projektila, otvaranje Hormuškog tjesnaca te, između ostalog, ukidanje sankcija toj zemlji.

'Iran će završiti rat kada to sam odluči i kada njegovi uvjeti budu ispunjeni', uzvratio je njihov dužnosnik za nacionalnu televiziju, na kojoj je iznesen protuprijedlog koji sadrži samo pet točaka: potpun prekid 'agresije i atentata' neprijatelja, uspostava konkretnih mehanizama koji bi jamčili da se rat više neće nametnuti Islamskoj Republici, jasno definirana i zajamčena isplata ratne štete i reparacija, završetak rata na svim bojištima i za sve skupine otpora uključene diljem regije te međunarodno priznanje i jamstva vezana uz suvereno pravo Irana na upravljanje Hormuškim tjesnacem.

Svako svoj spin tjera

Čak i razgovori između dviju zemalja, koji su formalno u tijeku, tumače se i opisuju potpuno različito: Trump tako tvrdi da Iran 'očajnički želi dogovor' dok Iran uzvraća da sama američka želja za pregovorima predstavlja 'priznanje poraza'.

'Pregovaraju i, uzgred budi rečeno, žarko žele postići ovaj dogovor. No boje se to kazati jer misle da će ih ubiti vlastiti narod. Također, boje se da ćemo ih ubiti mi', rekao je Trump u srijedu.

U intervalima ovog nadmudrivanja, odnosno nakon što je Iran očekivano odbacio zahtijevanih 15 točaka, objavljeno je da SAD šalje kopnene snage na Bliski istok.

'Ako Iran ne prihvati to da je poražen, predsjednik će osigurati da bude pogođen jače nego ikada prije', rekla je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt, dodajući da Trump 'nije sklon blefiranju' te da je spreman eskalirati sukob ako to bude potrebno.

'Spreman je otvoriti vrata pakla u Iranu', upozorila je Leavitt.

Tadić: Rat neće trajati puno dulje od Uskrsa

Traju li, dakle, uopće ozbiljni pregovori o prekidu rata? Tko blefira, a tko misli ozbiljno? Tko 'očajnički želi dogovor' i jesu li sami razgovori priznanje nečijeg poraza, upitali smo bivšeg saborskog zastupnika, nuklearnog fizičara i geopolitičkog analitičara Tončija Tadića.

'Može se očekivati da rat neće trajati puno dulje od Uskrsa, i to iz dva razloga: tada kreće vrlo aktivna kampanja za američke međuizbore, a Donald Trump sredinom mjeseca želi se sastati s kineskim predsjednikom Xijem. Jasno je, naime, da 90 posto iranske nafte odlazi u Kinu i jasno je da upravo ona stoji iza posrednika u trenutnim razgovorima, Pakistana, države s kojom dijeli neprijateljstvo prema Indiji', kaže Tadić za tportal.

Na američkom unutarnjem planu, smatra, rat je počeo stvarati ozbiljne probleme Republikanskoj stranci.

'Radi se o dramatičnom rastu cijene goriva zbog rata i iranske blokade Hormuškog tjesnaca, a svakom republikancu danas je jasno da u ovakvim okolnostima gube izbore za Kongres. U Americi možeš biti svakakav - može se za tobom vući pedofilska afera, možeš biti osuđen za utaju poreza, može ti biti doživotno zabranjeno poslovanje u državi New York - ali uoči izbora ništa od toga nije važnije od cijene goriva. To je problem za svakog njihovog predsjednika', žestok je Tadić.

'Nitko od tih lumena nije predvidio blokadu Hormuza'

On podsjeća da nijedan od proklamiranih Trumpovih ratnih ciljeva nije ostvaren: iranski režim još je na mjestu te je čak dodatno radikaliziran, oporba koja bi ga zamijenila ne postoji, a nitko zapravo ne zna u kojem je stadiju razvoj nuklearnog programa.

'Dodatno, nitko od tih lumena iz Izraela i SAD-a nije predvidio iransku blokadu Hormuškog tjesnaca, koji nije bitan isključivo zbog nafte i plina: kroz njega prolazi više od trećine svjetske proizvodnje umjetnih gnojiva ili komponenti za njih, u jednakoj mjeri njime prolaze i komponente za lijekove ili, primjerice, više od trećine svjetskih zaliha helija, koji se koristi u elektroničkoj industriji i medicini. Sve to je blokirano, a vojna deblokada Hormuza, o kojoj se trenutno mašta, spada u sferu znanstvene fantastike', objašnjava sugovornik tportala.

Tadić kaže da Iran, dakako, nema kapacitet 'automatskim puškama rušiti američke ili izraelske avione', ali smatra da ne treba zaboraviti veličinu iranske vojske sa 150 tisuća pripadnika Iranske revolucionarne garde, 300 tisuća ljudi u dobrovoljačkoj miliciji i preko milijun i pol u sastavu vojske. Pored toga, njihovo zapovjedništvo decentralizirano je na 31 regiju i teško ga se može onesposobiti eliminacijom osoba s vrha zapovjedne piramide. Svakim tim činom, kaže, na površinu isplivavaju mlađe i radikalnije snage s kojima će u pregovorima biti sve teže.

'Dakle, ako eventualno dođe do kopnene invazije, oni imaju poprilične šanse oduprijeti se. Isto vrijedi za američke intenzivne bombarderske napade - Iran njima ne može parirati, ali svojim raketnim sustavima i dronovima mogu raditi probleme Amerikancima koliko je god to potrebno. Ne treba zaboraviti ni to da se Iran pripremao za ovo punih četrdeset godina, a sada im je jasno da Amerika oklijeva poslati svoje snage za zauzimanje Hormuza - odnosno da u pregovorima zapravo mogu dobiti puno više nego na početku rata. To je ta Trumpova genijalnost', ciničan je ovaj analitičar.

'Trump bi mogao ostaviti Izrael usamljenim'

Tadić smatra realnom mogućnosti da američki predsjednik naprosto 'odleprša' od ovog rata, da izgubi fokus ili procijeni da mu on ne donosi nikakvu političku korist pa se okrene Kubi, Grenlandu ili nečem trećem, čime bi Izrael ostao usamljen u borbi protiv Irana.

'Zato Izrael očajnički pokušava uvući u rat druge zemlje Zaljeva, objašnjavajući im da je 'sad prava prilika', premda je jasno da bi upravo te zemlje trpjele najveće gubitke u takvom scenariju', kaže Tadić te oštro ocjenjuje Trumpovu ukupnu politiku prema Iranu:

'Potpuno je besmislena priča da je on, eto, 'barem pokušao' učiniti nešto s tamošnjim režimom: sasvim je jasno da se nijedan režim ne ruši zračnim udarima nego organiziranjem oporbe, a Trump je učinio sve suprotno od toga - ukinuo je financiranje nevladinih organizacija, eliminirao je radiopostaje na farsiju i spriječio distribuciju Starlinkova signala, navodno zbog štednje. Reći da je on 'barem pokušao' jednako je blesavo kao reći da je susjed 'barem pokušao' ukloniti gnijezdo stršljena s balkona, premda su oni potom izboli i njega i cijelo susjedstvo', zaključuje Tadić.