Hrvatska asocijacija logopeda poduzetnika (HALP) upozorava da bi primjena Zakona o logopedskoj djelatnosti i propisanih minimalnih tehničkih uvjeta mogla ozbiljno ugroziti dostupnost logopedske terapije u Hrvatskoj.

Nakon što su problem u Hrvatskom saboru otvorili predstavnici klubova zastupnika Centra, Nezavisne platforme Sjevera i GLAS-a, Mosta te SDP-a, HALP je uputio dopis saborskom Odboru za zdravstvo i socijalnu politiku.

Od Odbora, kojim predsjeda Ivana Kekin, a čiji je potpredsjednik Mislav Herman, traže da hitno razmotri moguće posljedice novih propisa i potakne Ministarstvo zdravstva na izmjene spornih uvjeta.

Više od 40 posto privatnih praksi najavljuje zatvaranje

Iz HALP-a ističu da podržavaju zakonsko uređenje logopedske djelatnosti i uvođenje jasnih profesionalnih standarda, ali smatraju da propisani minimalni tehnički uvjeti nisu prilagođeni stvarnim okolnostima rada privatnih logopedskih kabineta.

Prema anketi koju je provela udruga, više od 85 posto ispitanih privatnih praksi ne može zadovoljiti barem jedan od propisanih uvjeta. Još je zabrinjavajući podatak da više od 40 posto ispitanika zbog toga najavljuje trajno zatvaranje svojih praksi.

Problem je, tvrde iz HALP-a, u tome što bi prilagodba prostora zahtijevala opsežne građevinske zahvate koje mnogi logopedi ne mogu provesti, osobito ako rade u unajmljenim prostorima. Istodobno na tržištu nema dovoljno odgovarajućih zamjenskih prostora koji bi zadovoljavali sve propisane uvjete.

Najveće posljedice mogla bi osjetiti djeca

Iz udruge upozoravaju da bi zatvaranje privatnih logopedskih kabineta moglo pogoditi oko 7000 korisnika terapije. Posebno su zabrinuti za djecu kojoj je potrebna rana intervencija, a koja već sada često dugo čekaju na stručnu pomoć.

Ako dio privatnih praksi prestane raditi, obitelji bi se mogle suočiti s dodatnim produljenjem lista čekanja, putovanjima u udaljenija mjesta i prekidima terapije.

HALP upozorava da kontinuitet logopedske terapije ima važnu ulogu u razvoju komunikacijskih i jezičnih sposobnosti djece te da bi prekidi mogli imati dugoročne posljedice.

Od Ivane Kekin i saborskog Odbora traže konkretne poteze

HALP od Odbora za zdravstvo i socijalnu politiku traži da razmotri učinak novih propisa na dostupnost logopedskih usluga.

Također zahtijeva da Odbor od Ministarstva zdravstva zatraži procjenu broja privatnih praksi koje bi mogle prestati raditi, kao i broja korisnika koji bi zbog toga ostali bez terapije.

Posebno žele da se utvrdi postoje li u pojedinim gradovima i općinama alternativni kapaciteti koji bi mogli preuzeti korisnike u slučaju zatvaranja privatnih kabineta.

Konačni je cilj, poručuju iz udruge, preispitati i izmijeniti uvjete koje smatraju neprovedivima prije nego što dođe do zatvaranja praksi.

Peticiju potpisalo više od 17.000 građana

HALP je tijekom proteklih tjedana pokrenuo niz aktivnosti kojima nastoji upozoriti na moguće posljedice primjene novih propisa.

Pokrenuta je peticija za očuvanje dostupnosti logopedske terapije, koju je, prema podacima udruge, dosad potpisalo više od 17.000 građana.

Nadležnim institucijama upućeni su prijedlozi drukčijih, prema ocjeni udruge provedivih standarda, a podnesen je i prijedlog za pokretanje postupka ocjene suglasnosti spornog članka Zakona s Ustavom.

Predstavnici HALP-a održali su i konferenciju za medije ispred Ministarstva zdravstva.

U inicijativu su se uključili i roditelji djece koja koriste logopedsku terapiju. Njihove apele upućene predsjedniku Republike, premijeru i ministrici zdravstva Ireni Hrstić podržalo je ukupno 1500 potpisnika.

Iz HALP-a poručuju da ne traže odustajanje od regulacije logopedske djelatnosti, nego donošenje uvjeta koji će osigurati kvalitetu stručnog rada, a pritom neće ugroziti dostupnost terapije.