Na bojištu na kojem jeftini dron može pronaći vozilo vrijedno nekoliko milijuna eura, a kretanje mu se vidi gotovo u stvarnom vremenu, tenk više ne može preživjeti samo zato što je težak i dobro oklopljen. Mora vidjeti prvi, brže reagirati, biti povezan s drugim sustavima i braniti se od prijetnji koje prije desetak godina nisu bile glavna briga konstruktora oklopnih vozila.

Zato novi europski koncepti glavnih borbenih tenkova, predstavljeni na sajmu Eurosatory 2026. u Parizu, pokazuju kako Europa zamišlja oklop idućeg desetljeća: ne kao usamljeno vozilo s posadom u čeličnoj kutiji, već kao umreženi borbeni sustav koji kombinira top, senzore, dronove, protudronsku obranu, automatizaciju i sve više umjetne inteligencije.

Prema pisanju portala Breaking Defense, europski proizvođači na Eurosatoryju su prezentirali najnovije koncepte glavnih borbenih tenkova. Francusko-njemački KNDS prikazao je rješenje namijenjeno francuskoj vojsci dok su Leonardo i Rheinmetall predstavili koncept za talijansku vojsku. Oba projekta ciljaju na ulazak u upotrebu oko 2030. godine.

Rat u Ukrajini nije ubio tenk

Nakon prvih mjeseci ruske invazije često se tvrdilo da je tenk zastario, a snimke uništenih ruskih kolona stvarale su dojam da je era teškog oklopa završila. No rat je pokazao složeniju sliku: tenk nije nestao s bojišta. Obje ga strane i dalje koriste, ali u okruženju koje se dramatično promijenilo.

Vozilo koje se nekoć moglo osloniti na oklop, vatrenu moć i manevar danas mora preživjeti među dronovima, senzorima, topništvom, minama i preciznim streljivom. Drugim riječima, tenk nije postao nevažan. Postao je ranjiviji ako djeluje sam.

Budući tenk zato mora biti dio šire mreže. Mora surađivati s pješaštvom, izvidničkim dronovima, topništvom, protuzračnom obranom i zapovjednim sustavima. Mora znati što se događa oko njega prije nego što ga protivnik pronađe.

Besposadne kupole i posada dublje u vozilu

Među najzanimljivijim rješenjima su besposadne kupole. U klasičnom tenku dio posade sjedi u kupoli, prostoru u kojem su top, optika, streljivo i sustavi za ciljanje te ako ona bude pogođena, posljedice mogu biti katastrofalne.

Besposadna kupola mijenja tu logiku. Posada se premješta dublje u trup vozila, u zaštićeniji prostor, dok se topom i senzorima upravlja daljinski. To ne znači da tenk postaje robot jer su ljudi i dalje unutra, ali su manje izloženi.

KNDS je u Parizu predstavio daljnji razvoj koncepta Leopard 2 A-RC 3.0, a on uključuje daljinski upravljanu kupolu i tročlanu posadu. Tvrtka navodi da je riječ o tehnološkoj studiji financiranoj vlastitim sredstvima.

Takav raspored može smanjiti siluetu vozila, povećati šanse za preživljavanje i otvoriti prostor za nove sustave. No donosi i nove rizike. Ako posada više ne gleda iz kupole, ovisi o kamerama, senzorima, ekranima i elektronici. Naravno, ako taj digitalni sustav zakaže, tenk može postati gotovo slijep.

Dronovi su promijenili sve

Najveći razlog za promjenu može se sažeti u jednu riječ: dronovi.

Ukrajina je pokazala koliko jeftine i masovno proizvedene letjelice mogu promijeniti rat. Mali FPV dronovi, pretvoreni u improvizirano precizno oružje, mogu uništiti kamion, oklopno vozilo, radarsku opremu ili tenk. Oni veći, izvidnički, stalno promatraju bojište, a lutajuće streljivo čeka cilj.

Zato moderni tenk više ne može računati samo na čelik, reaktivni oklop i dimne kutije, već mora imati aktivnu zaštitu, ometače, senzore koji otkrivaju prijetnje iz zraka i sustave koji mogu reagirati brže od posade.

Shephard Media u najavi ovogodišnjeg Eurosatoryja navodi da su besposadni sustavi i tehnologije za njihovo suzbijanje bili među glavnim temama sajma.

Budući tenk neće samo pucati na ono što mu je ispred cijevi te će morati otkrivati dronove, braniti se od njih, surađivati s vlastitim bespilotnim letjelicama i razmjenjivati podatke s drugim vozilima.

Umjetna inteligencija kao pomoć, ne zamjena

Kada se spomene umjetna inteligencija u tenku, lako je otići u pretjerivanje. Ne treba zamišljati vozila koja sama jure bojištem i donose odluke kao u znanstvenofantastičnim filmovima. Stvarnost je prizemnija.

AI u tenku budućnosti prije svega znači pomoć posadi. Sustav može brže prepoznati dron, upozoriti na dolazeću prijetnju, predložiti prioritet ciljeva, povezati podatke iz više senzora ili pomoći zapovjedniku da se snađe u kaosu informacija.

Posada u modernom tenku nema problema s manjkom podataka, već s previše njih. Kamere, termovizije, radari, dronovi, digitalne karte i komunikacijski kanali mogu zatrpati ljude, a u borbi nekoliko sekundi može odlučiti hoće li vozilo preživjeti.

U tom kontekstu umjetna inteligencija djeluje kao filtar. Njezin posao nije nužno odlučiti umjesto čovjeka, već pokazati ono što je najvažnije. Times of India piše da se novi europski koncepti oklopa uklapaju u širi globalni trend u kojem umjetna inteligencija, automatizacija i digitalni sustavi postaju sastavni dio modernizacije tenkova.

Top ostaje važan, ali nije cijela priča

Unatoč pričama o dronovima i AI-u, top ne nestaje. Glavni borbeni tenk i dalje mora imati snažno oružje koje može uništiti drugi tenk, bunker, oklopno vozilo ili utvrđeni položaj. Zato se u europskim konceptima i dalje govori o topovima kalibra 120 milimetara, ali i o mogućem prelasku na 130 milimetara.

Leonardo Rheinmetall Military Vehicles predstavio je na Eurosatoryju novi glavni borbeni tenk za talijansku vojsku. Prema Shephard Mediji, vozilo je zamišljeno kao buduća zamjena za talijanski Ariete, a trebalo bi postati jedan od ključnih elemenata modernizacije talijanske vojske.

Army Recognition navodi da koncept uključuje naprednu vatrenu moć, aktivnu zaštitu, digitalno umrežavanje i integraciju dronova, što jasno pokazuje koliko se mijenja uloga glavnog borbenog tenka.

Veći top znači veći domet i snažnije streljivo, ali i više problema: teže granate, manje streljiva u vozilu, složenije automatsko punjenje i višu cijenu.

Zato budućnost tenka ne ovisi samo o pitanju kalibra. Jednako važno pitanje glasi: što on zna o cilju prije nego što opali?

Onaj koji prima podatke od drona iza brda i koji razmjenjuje informacije s drugim vozilima ima prednost. Tenk koji prvi vidi, često prvi puca. A onaj tko prvi puca, često preživi.

Tenk ne odlazi s bojišta

Može se pitati zašto uopće ulagati u tenkove ako su dronovi toliko važni. Odgovor je jednostavan: dronovi ne mogu zauzeti i držati teren. Mogu nadzirati, gađati i uništavati, ali rat na kopnu i dalje traži snage koje se mogu kretati, probijati, štititi pješaštvo i fizički kontrolirati prostor.

Tenk tu i dalje ima svoju ulogu. Njegova kombinacija pokretljivosti, zaštite i vatrene moći teško je zamjenjiva. Problem nije u tome što je nepotreban, nego u tome što više ne može biti samodostatan.