OSUĐENI NA PROPAST

Tajni dokument MMF-a govori da Grcima ni štednja ne može pomoći

Bionic
Reading

Tajni dokument MMF-a pokazuje procjenu da bi Grčka, usprkos svim mjerama štednje, bila na neodrživoj razini duga od 118 posto BDP do 2030. godine, piše Guardian pozivajući se na otkriće njemačkog Süddeutsche Zeitunga koji je došao u posjed dokumenta koji pokazuje da Međunarodni monetarni fond, Europska središnja banka i Europska komisija znaju da Grčka čak i ako pristane na sve zahtjeve Trojke neće riješiti svoje probleme već će samo odgoditi bankrot

Guardian navodi kako zapravo tajni dokument podržava argument grčkih vlasti da je jedino rešenje za izlazak te zemlje iz krize i oporavak gospodarstva značajan otpis duga.

Sukladno projekcijama vjerovnika iz tajnog dokumenta, čak i uz 15 godina održivog ekonomskog rasta Grčka bi dostigla razinu javnog duga koji je prema kriterijima MMF-a neodrživ.

Naime MMF je maksimalnu razinu duga za Grčku 2012. postavio na 110 posto BDP-a, Grci su trenutačno na 175 posto, uz prijetnju daljnjeg rasta, a uz sve mjere štednje i pod idealnim uvjetima on bi do 2030. pao tek na 118 posto.

U dokumentu je istaknuto kako Grcima šansu za oporavak mogu osigurati jedino neophodni 'značajni ustupci'. Čak bi, ističe se dalje, u najboljem mogućem scenariju, uz striktno provođenje zatraženih mjera štednje i ekonomski rast od četiri posto narednih pet godina, grčki dug pao tek na 124 posto do 2022. godine.

Međutim, taj scenarij predviđa 15 milijardi eura prihoda od privatizacija, što je pet puta više nego što je prognozirano u 'realnom scenariju'. Ni treći scenarij, a sva tri podrazumijevaju novi, treći program pomoći Grčkoj, ne najavljuju spuštanje duga na razinu predviđenu 2012. godine.

'Jasno je da je neizvjesnost iz prethodnih mjeseci dovela do toga da u svakom slučaju ciljevi iz 2012. ostanu nedostižni', navodi se u dokumentu.

Ove projekcije objavljene su u izvještaju 'Preliminarna analiza održivosti duga za Grčku', što je jedan od šest dokumenata koji čine finalni prijedlog koji su kreditori poslali Grčkoj u petak.

MMF je u ponoć potvrdio da Grčka nije platila svoj dug od 1,6 milijardi eura pa je postala prva razvijena europska zemlja koja nije podmirila svoje obveze prema MMF-u.

Grčka je vlada u srijedu izvijestila da je svojim vjerovnicima poslala 'novi prijedlog koji sadrži niz amandmana' na njihov prijedlog, uz pismo što ga je premijer Aleksis Cipras u utorak navečer uputio Europskoj uniji, Međunarodnome monetarnom fondu i Europskoj središnjoj banci.

'Novim prijedlogom grčka vlada traži novi sporazum kojim bi se riješila pitanja financiranja zemlje kroz europske mehanizme stabilnosti, pri čemu bi se naglasak stavio na perspektivu rasta', objasnio je vladin izvor.

Premijer Cipras u pismu je zatražio da se zadrži niži PDV za grčke otoke, da se podizanje starosne granice za odlazak u mirovinu sa 67 godina počne provoditi od 2022. umjesto od listopada ove godine te da se odobri posebna socijalna pomoć za siromašne umirovljenike koja bi postupno bila ukinuta do prosinca 2019. godine.

Žestok napad njemačkog ministra financija na grčku vlast

Agencija Reuters izvijestila je o najnovijem napadu njemačkog ministra financija Wolfganga Schäublea na grčku vladu. Ciprasa i ekipu kritizirao je da nisu učinili ništa te da se situacija u Grčkoj dramatično pogoršala njihovim dolaskom na vlast. 'Ova vlada nije učinila ništa otkad je došla na vlast', rekao je Schaeuble u svom govoru u donjem domu njemačkog parlamenta. 'Samo obrću mjere. Odbili su ranije dogovorene obveze. Unedogled pregovaraju. Ne znamo hoće li grčka vlada uopće provesti ili neće referendum u nedjelju te jesu li za ili protiv. Ne možete uza svu pristojnost očekivati od nas da razgovaramo s njima u ovakvoj situaciji. Trebamo sačekati što će se događati u Grčkoj', poručio je njemački ministar financija. Neki strani mediji objavili su kako postoji mogućnost da se referendum uopće ne održi, no nitko takve informacije nije potvrdio, ali niti opovrgnuo.

U povodu svog najnovijeg prijedloga Trojki, Cipras je najavio TV obraćanje naciji kako bi objasnio napore grčke vlade da postigne dogovor s kreditorima s ciljem izbjegavanja financijske propasti zemlje.

Njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble pozvao je Grčku da 'razjasni svoja stajališta' prije potencijalnih novih pregovora o spašavanju zemlje iz krize te je procijenio da u ovom trenutku 'nema temelja za ozbiljnu raspravu'.

'Sve ovo nije dovoljan temelj za raspravu o ozbiljnim mjerama', rekao je Schaeuble u Berlinu na konferenciji za novinare o njemačkom proračunu. 'Smatram da bi Grčka najprije trebala razjasniti svoja stajališta o tomu što uistinu želi, a potom možemo razgovarati', rekao je.

Dužnosnici zemalja eurozone ocijenili su da najnovije grčko pismo sadrži uvjete koje bi nekim zemljama mogle biti teško prihvatljive.

Ministri financija eurozone danas popodne održat će telekonferenciju na temu grčke krize.

Njemačka kancelarka Angela Merkel poručila je da neće biti pregovora o novom sporazumu s Grčkom prije referenduma čije je održavanje predviđeno u nedjelju. Rekla je da kao što Grci imaju pravo održati referendum da tako i ostalih 18 država članica eurozone imaju pravo reagirati i imati svoje mišljenje. U obraćanju njemačkom parlamentu naglasila je da su vrata za razgovore s Grčkom bila i jesu otvorena iako Grčka nije ispunila svoje obaveze kao što je istekao i rok drugog dužničkog programa, a samim tim i prijedlozi Eurogrupe.

KAKAV BI BIO ISHOD REFERENDUMA?

Istraživanja javnog mnijenja provedena proteklih dana u Grčkoj pokazuju da je više Grka protiv mjera štednje nego za njih. Na nedjeljnom referendumu bi protiv uvjeta koje su vjerovnici nametnuli Grčkoj glasalo između 46 i 54 posto, prema anketama objavljenima u srijedu u medijima, dok bi mjere štednje podržalo između 33 i 37 posto Grka. Na referendum namjerava izaći 86 posto birača. U odnosu na ankete provedene prije uvođenja ograničenja protoka kapitala, razlike između onih za i protiv mjera štednje blago se smanjuju. Tada je protiv mjera štednje bilo 57 posto, a za 30 posto ispitanih. Najsnažniji otpor uvjetima vjerovnika pokazuju glasači lijeve Sirize (77 posto), ultradesne Zlatne zore (80 posto) i Komunističke partije (57 posto). Predložene mjere štednje najviše podržavaju nezaposleni Grci.