Američki predsjednik Donald Trump razmatra mogućnost da od arapskih država zatraži financijsku pomoć za potencijalni rat s Iranom, izjavila je glasnogovornica Bijele kuće Karoline Leavitt. Govoreći novinarima, Leavitt je potvrdila kako je riječ o ideji koja postoji u Trumpovu krugu, iako nije željela prejudicirati konkretne poteze
‘Mislim da je to nešto za što bi predsjednik bio itekako zainteresiran, pozvati ih da sudjeluju u financiranju’, rekla je Leavitt. ‘To je ideja o kojoj razmišlja i vjerujem da ćemo o tome uskoro čuti više izravno od njega', prenosi Reuters.
Na pitanje hoće li arapske zemlje doista uskočiti i pomoći u pokrivanju troškova eventualnog sukoba, Leavitt je ostala suzdržana, ali je jasno dala do znanja da se ta opcija razmatra na najvišoj razini.
Istodobno je istaknula da se pregovori s Iran nastavljaju te da, unatoč javnoj retorici, napreduju u dobrom smjeru. Prema njezinim riječima, ono što Teheran poručuje javno značajno se razlikuje od poruka koje šalje američkim dužnosnicima iza zatvorenih vrata.
vezane vijesti
‘Unatoč svim javnim istupima režima i netočnim medijskim navodima, pregovori se nastavljaju i idu dobro. Ono što se govori javno, naravno, bitno se razlikuje od onoga što nam se komunicira privatno’, rekla je Leavitt.
Tvrdi da je Iran već pristao na dio zahtjeva
Dodala je kako je Iran u privatnim razgovorima već pristao na dio zahtjeva iz Washingtona, ali i upozorila da će SAD pažljivo provjeravati svaku izrečenu obvezu. ‘Sve što Iran privatno poručuje bit će stavljeno na test, a mi ćemo se pobrinuti da Teheran snosi odgovornost za svoje riječi’, naglasila je.
Ranije istoga dana, Trump je dodatno zaoštrio retoriku prema Teheranu. Upozorio je da bi iranska energetska postrojenja i naftna polja mogla biti ‘sravnjena sa zemljom’ ako Iran ne otvori Hormuški tjesnac, nakon što je Teheran američke mirovne prijedloge ocijenio ‘nerealnima’ te ispalio valove projektila prema Izrael.
Koliko je dosad koštao rat na Bliskom istoku?
Globalni rast cijena nafte i plina u prvom mjesecu rata s Iranom svijet je stajao više od 100 milijardi dolara, upozorava međunarodna okolišna organizacija 350.org, prenosi AlJazeera. Prema njihovoj analizi, potrošači i tvrtke diljem svijeta suočili su se s troškom od čak 111 milijardi dolara zbog poskupljenja energenata u samo mjesec dana sukoba.
U izvješću se navodi kako su velike naftne kompanije, poput Chevrona, Shella i Exxon Mobila, ‘na pragu ostvarivanja milijardi dolara neočekivanih (ekstraprofita)’ zahvaljujući krizi. Organizacija pritom poziva vlade da uvedu poreze na takvu dobit i prikupljena sredstva usmjere na ublažavanje rasta cijena. Ipak, upozoravaju da procijenjeni iznos ne obuhvaća šire posljedice koje se već prelijevaju na gospodarstvo.
‘Izračun još ne uključuje šire lančane učinke, poput rasta cijena gnojiva i hrane’, ističe 350.org. ‘Zbog toga je stvarna ekonomska šteta vjerojatno znatno veća od gubitaka uzrokovanih samo cijenama nafte i plina.’
Neki imaju i ekstraprofit
Posebno su izdvojeni primjeri iz Azije. Kako navodi organizacija, na Filipinima su zakonodavci nedavno predložili uvođenje poreza na ekstraprofit kako bi se ograničilo profitiranje naftnih kompanija, dok je Indija ponovno uvela takav porez na izvoz nafte. Predsjednik Indonezije, pak, pozvao je na izgradnju čak 100 gigavata solarnih kapaciteta kako bi zemlja ojačala energetsku neovisnost.
Iz 350.org poručuju da je dugoročno rješenje jasno: ‘Ulaganje u obnovljive izvore energije najučinkovitiji je način stabilizacije cijena, jačanja energetske sigurnosti i zaštite gospodarstava od budućih kriza.’
