Sve što ste željeli znati o predsjedničkim izborima

Hrvatski građani će 28. prosinca 2014. godine šesti put birati predsjednika Republike. Za predsjedničku fotelju na Pantovčaku bilo je više od deset pretendenata, međutim, nekima od njih je bilo tlaka skupljati potpise, a neki nisu bili dorasli tom podvigu, pa će na izbornim listićima birače dočekati samo četvero kandidata, troje jakih - Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović i Milan Kujundžić - te jedan autsajder - Ivan Vilibor Sinčić, student i aktivist Živog zida. Bit će to žestoka borba za svaki glas, što će tportal.hr budno pratiti na svojoj izbornoj podstranici

Iako će kandidati iza kojih stoji brojna stranačka vojska te izdašni donatori biti prisutniji u javnosti, tportal.hr trudit će se korektno, objektivno / nepristrano i profesionalno informirati svoje čitatelje o svim bitnim aspektima kampanje i aktivnostima kandidata. Neće nedostajati ni izbornih zanimljivosti.

Valja napomenuti da će ovo biti prvi izbori na kojima će se primjenjivati Zakon o financiranju političkih aktivnosti i izborne promidžbe, zahvaljujući kojemu će DIP, u suradnji s drugim institucijama, moći pratiti tijek novca. Prema novom Zakonu kandidati će donacije moći prikupljati na poseban račun najkasnije do završetka izborne promidžbe. Stoga je na DIP-u da dadne sve od sebe i spriječi svaki pokušaj pokrivanja troškova kampanje s nekih drugih računa. A to će, kako je svojedobno GONG objasnio, moći utvrditi tako da zbroje dva i dva, odnosno da utvrde je li kandidat(kinja) imao dovoljno novca za sve troškove navedene u izvještaju ili izostavljene iz njega.

Vaša internetska izborna stanica

Sve korisne i zanimljive izborne informacije, bilo da ste fan nekoga od kandidata, savjestan građanin koji redovito izlazi na sve izbore, prvi put birate ili ste kampanjac koji izbornu odluku donosi u posljednji čas, potražite na http://www.tportal.hr/vijesti/predsjednicki-izbori-2014, jer tamo vas čekaju sve korisne i zanimljive izborne informacije.

U ovoj izbornoj utrci, uglavljenoj u blagdanski kalendar, natječe se, dakle, najmanji broj kandidata od predsjedničkih izbora 1997. na kojima je ponovno pobijedio Franjo Tuđman, porazivši u prvom krugu dvojicu suparnika Zdravka Tomca i Vladu Gotovca. Izborima se tada odazvalo čak 54,62 posto birača, o čemu današnji predsjednički kandidati mogu samo sanjati, budući da je smanjenjem predsjedničkih ovlasti smanjen i interes građana za tu vrstu izbora.

Iznimka su predsjednički izbori 2000. godine kada se nakon Tuđmanove smrti birao novi stanar Pantovčaka. Tada je na birališta izašlo 62,98 posto glasača i u drugi krug - između čak devet kandidata – poslalo Dražena Budišu i Stjepana Mesića, koji je izvojevao pobjedu. Rekordan broj glasova Mesić je osvojio i na svojim drugim predsjedničkim izborima, kada je pobijedio HDZ-ovu izazivačicu Jadranku Kosor osvojivši gotovo 66 posto glasova.

Nakon dva Mesićeva mandata i s reduciranim predsjedničkim ovlastima, padao je i interes birača za utrku za šefa države. Primjerice, na izborima 2009/2010. 44 posto birača u drugi krug pripetavanja – između 12 kandidata - poslalo je Ivu Josipovića i Milana Bandića. Nešto veći odaziv – 50,1 posto - zabilježen je u drugom krugu.

Za pobjedu u prosjeku treba 1,4 milijuna glasova

Kolega s RTL-a Đivo Đurović dao si je truda i izvukao zanimljivosti hrvatskih predsjedničkih izbora. Na svom Facebooku profilu objavio je tako da se u dosadašnjih šest izbora, za predsjednika Republike kandidiralo 43 građana. Dvaput su se kandidirala samo šestorica - Franjo Tuđman, Stipe Mesić, Ivo Josipović, Dražen Budiša, Boris Mikšić i Slaven Letica. U prvom krugu pobijedio je samo Franjo Tuđman, i to dvaput. Od izbornih gubitnika u drugi krug su se plasirali samo Dražen Budiša, Jadranka Kosor i Milan Bandić. Žena nikad nije izabrana za predsjednicu. U drugi krug ušla je samo jedna – Jadranka Kosor 2005. godine. Za pobjedu u prosjeku treba 1,4 milijuna glasova. Svatko tko je osvojio više od milijun glasova izabran je za predsjednika, osim Dražena Budiše (1,3 milijuna 2000). Kandidat izabran za predsjednika s najmanjim brojem glasova je Franjo Tuđman (1,3 mil, 1997). U pretkampanji aktualni kandidati su skupili ukupno 596.200 glasova. Kolinda Grabar Kitarović je skupila najviše, 328.682, slijedi Josipović s 203 tisuće, zatim Kujundžić s 50.000, a na posljednjem mjestu je kandidat Živog zida Ivan Sinčić s 15.200 potpisa.

Loša ekonomska i općenito društvena klima u zemlji u kojoj jedino Uskok ima posla preko glave, omrznula je građanima jedini učinkoviti demokratski mehanizam postavljanja i smjene političkih upravljača. No za mladu demokraciju kakva je Hrvatska (jer šesti predsjednički izbori su nam tek) od iznimne je važnosti izaći na izbore i izraziti svoj stav zaokruživanjem imena jednog od kandidata ili na neki drugi način: dopisivanjem petog imena kao idealnog predsjednika i slično... Osim prosvjeda, izbori su jedini demokratski model komunikacije naroda s vladajućima.

Iako Predsjednik Republike Hrvatske ima smanjene ovlasti, one su i dalje iznimno velike i utječu na naše svakodnevne živote pa zato na ove izbore treba izaći.

Uz sve primjedbe, demokracija je ipak, kako je to sročio mudri Winston Churchill, najmanje loš oblik vladavine u usporedbi s onima koji su i na ovim prostorima bili isprobani.