Istraživanje o psihičkim posljedicama pandemije provedeno je online anketom pa se može pretpostaviti da su ga ispunjavali informatički pismeniji i bolje obrazovani građani iz cijele zemlje. Detalji tog istraživanja bit će predstavljeni u četvrtak.

'Dok su, očekivano, stres i anksioznost osjetile podjednako sve dobne skupine, depresivniji su bili samci, stariji ljudi, građani koji žive u obiteljima s nesređenim odnosima te građani koji su otprije imali psihičke smetnje', iznosi neke od detalja istraživanja profesorica psihologije Gordana Kuterovac Jagodić sa zagrebačkog Filozofskog fakulteta.

Premda se tijekom epidemije, koja se sad stišala, stalno isticalo da su stariji sugrađani najosjetljivija i rizična skupina za zarazu koronom, iznenađujuće je da većina starijih to sama za sebe ne smatra.

'Samo je 38 posto starijih građana izjavilo da se smatra ranjivijima od ostalih skupina građana, a njih 6 posto smatra da su čak otporniji na virus od drugih skupina. No 28 posto umirovljenika zbog ekonomskih posljedica korone jako se brine da će im se mirovine smanjiti', kaže Kuterovac Jagodić.

Zanimljivo je, također, da su najviše uznemireni tijekom karantene bili roditelji male djece koji su istodobno radili od kuće i brinuli se za djecu. Inače, i prema uglednim stranim istraživanjima zbog krize uzrokovane koronavirusom očekuje se da će s PTSP-om imati problema i liječnici koji su bili na prvoj liniji obrane od korone.

No, kako je kazala Petrana Brečić, ravnateljica Klinike za psihijatriju 'Vrapče', kad je riječ o mentalnom zdravlju građana, veći problemi mogli bi se vidjeti tek s protekom vremena, za nekoliko mjeseci, piše u utorak Večernji list.