POHVALE I STRAHOVI

Što o novom ministru znanosti kažu njegovi kolege?

Predrag Šustar HDZ

Predrag Šustar HDZ

Izvor: Pixsell / Autor: Sanjin Strukic

O novom ministru znanosti i obrazovanja Predragu Šustaru prije imenovanja u jednu od 'vrućih fotelja' javnost nije znala mnogo. Poznatiji je u Rijeci gdje je razvijao svoju političku karijeru i bio dekan na Filozofskom fakultetu.

Mediji su se do sada ponajviše bavili njegovim političkim preobražajem, odnosno iznenadnim i neočekivanim prelaskom iz Hrvatskih laburista u HDZ nakon kampanje za riječkog gradonačelnika. Neki analitičari i političari takav su zaokret osudili kao konvertitstvo koje je oslabio stvaranje moguće alternative SDP-u, a da nije poboljšao pozicije HDZ-a. Povremeno su se spominjale i njegove veze s Crkvom, odnosno njegova revna katolička uvjerenja koja su također bila iznenađenje jer se o njima do prelaska u HDZ uglavnom nije ništa znalo.

Teško je i nezahvalno unaprijed procjenjivati kakav će Šustar biti ministar, to će ovisiti o mnogočemu, no od njegovih kolega iz akademske zajednice pokušali smo doznati kako ga vide, što očekuju i čega se eventualno pribojavaju.

Saša Zelenika, zamjenik ministra znanosti u bivšoj vladi, profesor na Tehničkom fakultetu u Rijeci kao najveći problem vidi mogućnost da Šustar postupi u skladu s obrazovnim programom HDZ-a u kojem eksplicitno stoji "Zaustaviti pokrenuti proces trenutačne kurikularne reforme". Naime u tu su reformu uloženi milijuni kuna i tisuće radnih sati brojnih stručnjaka, a mnogi je smatraju kvalitetnom i neophodnom te odavno zakašnjelom, dobrim dijelom upravo zato što je svaka nova vlada s drugim političkim predznakom rušila ili ignorirala sve ono što je prethodna napravila.

'Predrag je inteligentan mladi stručnjak obrazovan u inozemstvu. Nažalost, njegovi dekanski mandati nisu ostali upamćeni ni po čemu vrijednom spomena, osim po pokušaju da se jedna palača na Cresu prenamijeni u sveučilišni centar, u čemu je imao podršku Milanovićeve Vlade. Njegovi napadi na rad MZOS-a u mandatu ministra Jovanovića pokazivali su da o sustavu ne zna puno i ostavljali primaran dojam želje za profiliranjem u "pokretu, a ne stranci" u koju je prešao naprasnim konvertitstvom. U istom kontekstu vjerojatno treba tumačiti i njegove istupe o novozavjetnim prispodobama obiteljstva. Naznake o programu rada MZOS-a prezentirane Saboru potvrđuju da mu predstoji još puno rada i učenja. Raduje pritom njegova nakana da zadrži naš stav da politici nema mjesta u obrazovanju i znanosti, dok je nakaradna pa i opasna njegova namjera da zaustavi izvanredan rad na cjelovitoj kurikularnoj reformi koji još od travnja prošle godine nesebično provodi čak 430 neovisnih stručnjaka i na što je već, uz tisuće sati rada, utrošeno oko 16 milijuna kuna', kaže Zelenika.

Fizičar Ivica Puljak, profesor na FESB-u u Splitu i voditelj naše ekipe na eksperimentu CMS Velikog hadronskog sudarača u CERN-u, u ključnim smjernicama programa vlade izdvaja tri komponente.

'Jedna je nedvojbeno pozitivna i lako mjerljiva, jedna je pozitivna ali oko nje sam skeptičan, a jedna je jako negativna i nadam se da je samo neslana šala. Nedvojbeno pozitivna je namjera da se postepeno podignu ulaganja za obrazovanje, istraživanje i razvoj prema europskom prosjeku. To ćemo lako vidjeti već u prijedlogu i projekcijama proračuna. Pozitivna namjera je i uspostava strožih, egzaktnih i transparentnih međunarodnih kriterija za napredovanje. Ali s obzirom da sam ministar ima, prema svojim podacima, samo 7 citata vlastitih radova, izražavam oprez prema količini energije koju će ulagati u uspostavi pravih kriterija. Pravu namjeru ćemo isto tako uskoro vidjeti kroz imenovanje pomoćnika za znanost. Ako pomoćnik bude svjetski priznati znanstvenik tada ima neke šanse za uspostavu ovih kriterija. Treća namjera je nažalost jako loša. Mislim da je najvažniji proces koji se trenutno odvija u Hrvatskoj reforma kurikuluma. Njen ishod će odrediti budućnost naše zemlje. Proces je do sada dobro zamišljen i implementiran. Politika se potpuno maknula iz procesa, u kojem sada sudjeluje oko 430 stručnjaka iz raznih područja. A nova vlast umjesto da nedvosmisleno podrži ovu najvažniju reformu, donosi odluku da je zaustavi. Doduše, HDZ je to i najavljivao u predizbornoj kampanji, dok je Most rezolutno i vrlo jasno rekao da će podržati reformu. Vidim sada nažalost da je pobijedila HDZ-ova struja. Nadam se ipak da ćemo imati dovoljno razuma da spriječimo zaustavljanje reforme kako bi se nastavila zacrtanim putem. A ona je bila nadomak javne rasprave na kojoj bi se mogli dati prijedlozi poboljšanja, upravo kako to priliči jednoj civiliziranoj europskoj državi', poručio je Puljak.

Akademik Vlatko Silobrčić ističe da ne poznaje dovoljno Šustara da bi unaprijed predviđao njegove moguće poteze, no smatra da je bilo boljih kandidata za ovaj položaj.

'Njegov životopis na papiru ne izgleda loše. No što dulje živim u Hrvatskoj, sve više radim razliku između čovjeka kao profesionalca i čovjeka kao čovjeka. Netko može biti sjajan profesionalac, a loš čovjek i obrnuto. Idealna osoba za ministra bio bi dobar profesionalac, ali i dobar čovjek. Među novoodabranim ministrima ima ljudi koji prema životopisu koji im se pripisuje izgledaju dobro. No prema izjavama koje sam od njih čuo u javnosti to su zločesti ljudi, a to nije dobro. Ono što ne znam o kolegi Šustaru jest odgovor na pitanje što je naučio o sustavu znanosti dok je bio u inozemstvu i zna li kako to prenijeti i primijeniti u Hrvatskoj. To će biti presudno za moju ocjenu njega kao ministra znanosti. No ovaj čas iz rukava bih mogao izvući imena deset ljudi u Hrvatskoj koji bi zasigurno bili bolji ministri znanosti', rekao je Silobrčić.

Dojmovi humanista, Šustarovih kolega po području znanstvenog rada, nešto su pozitivniji, no oni ga prvenstveno ocjenjuju kao znanstvenika, a također čekaju da vide koji će biti njegovi suradnici i potom ključni politički potezi.

Tomislav Janović profesor na Hrvatskim studijima u Zagrebu smatra da će rezultati novog ministra u velikoj mjeri ovisiti o uvjetima i okruženju u kojima će raditi.

'Ja nisam znao da je on vjernik katolik, no mene to osobno ne smeta. On je dobar znanstvenik. Objavio je neke kvalitetne radove. Ima iskustva u upravljanju sustavom jer je bio dekan velikog fakulteta na kojem se susretao s tisućama problema. Njegov politički angažman bio mi je pomalo iznenađenje kao i njegov prelazak iz Hrvatskih laburista u HDZ. No on mi je uvijek izgledao kao čovjek koji se ne zalijeće s izjavama, koji je staložen pa smatram da je dobar izbor, osobito ako se u obzir uzmu druga imena koja su se spominjala. No njegov uspjeh jako će ovisiti o tri ključna čimbenika – o tome koliko će biti neovisan, s kojim ljudima će raditi te koliko će sredstava imati na raspolaganju. Te tri stvari bit će presudne', rekao je Janović.

Boris Kožnjak, znanstveni suradnik na Institutu za filozofiju kojem su šire područje rada povijest i filozofija znanosti, Šustara smatra uspješnim humanistom unatoč nekim kritikama iz akademske zajednice da u znanstvenim bazama ima relativno malo objavljenih radova i citata (6 članaka i 7 citata u WoSu te 3 članka i 8 citata u Scopusu).

'Opći dojam među filozofima znanosti o njemu je pozitivan, kako u domaćoj tako i u međunarodnog strukovnoj javnosti. Radove je objavljivao u relevantnim časopisima Synthese, British Journal for the Philosophy of Science i Philosophy of Science, koji su ponajbolji svjetski časopisi iz filozofije, štogod kolege prirodoznanstvenici mislili o tome u smislu broja radova i citata. Naime, u filozofiji je tempo citiranosti nešto drugačiji nego li u prirodnim znanostima pa tako i najvećim imenima treba više godina, a ponekad i desetljeća da vrijedni radovi budu značajnije citirani. Iz vremena zajedničkog pohađanja međunarodnih konferencija iz filozofije znanosti u Dubrovniku, jedne od najznačajnijih svjetskih konferencija te vrste, sjećam se vrlo pozitivnih reakcija relevantnih kolega njegovim interpretacijama Kanta u svjetlu suvremene filozofije biologije', kaže Kožnjak.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!