Članovi Odbora za vanjsku politiku EP-a raspravljat će o nacrtu rezolucije o Hrvatskoj u kojem se pozivaju zemlje članice koje još nisu ratificirale hrvatski pristupni ugovor da to učine na vrijeme kako bi Hrvatska ušla u EU 1. srpnja, kako je i predviđeno. Tportal donosi najzanimljivije dijelove nacrta rezolucije
U nacrtu rezolucije koju je pripremio posebni izvjestitelj EP-a za Hrvatsku, češki socijaldemokrat Libor Rouček, pozivaju se Hrvatska i njezini susjedi da 'se aktivno uključe u rješavanje otvorenih bilateralnih prijepora' te se podsjeća da se 'pitanja bilateralne naravi ne smiju koristiti za ometanje integracijskog procesa sadašnjih ili budućih zemalja pristupnica'.
Hrvatsku se pozdravlja kako novu članicu od 1. srpnja 2013. te se iskazuju puno povjerenje u snagu i zrelost hrvatske demokracije i stupnja tržišne ekonomije, kao i predanosti europskim vrijednostima za ispunjavanje obaveza koje predstoje nakon stupanja u punopravno članstvo.
Zemlje članice također se pozivaju da odluke o ograničenom pristupu hrvatskih radnika na njihova nacionalna tržišta rada donose 'strogo na temelju činjeničnih informacija i samo u slučaju ozbiljnih poremećaja na tržištu rada'.
Hrvatska se poziva da ispuni svih 10 hitnih zadatka iz Sveobuhvatnog izvješća o monitoringu te nastavi dovršavati sve započete reforme. U nacrtu izvješća Libora Roučeka pozivaju se zemlje koje nisu da ratificiraju hrvatski pristupni ugovor i da to naprave u skladu s vremenskim rokovima.
Također se napominje da članstvo nije kraj procesa, već bi se o njemu više trebalo razmišljati kao stepenici prema daljnjoj ekonomskoj i administrativnoj modernizaciji zemlje. Hrvatsku se ohrabruje da nastavi s poboljšanjima na područjima neovisnosti i efikasnosti pravosuđa, kao i u borbi protiv korupcije te dovršetku suđenja u postupcima protiv bivših visoko pozicioniranih dužnosnika, sve s ciljem kako bi građani stekli povjerenje u vladavinu prava i javne institucije.
Također, posebno pozivaju da novoosnovano Povjerenstvo za sprečavanje sukoba interesa što prije počne s radom. Hrvatske vlasti pozivaju se da nastave s borbom protiv svih oblika diskriminacije manjinskih skupina, pripadnika LGBT zajednice, migranta i ostalih.
Europski parlament poziva na nastavak strukturnih ekonomski reformi kako bi se postigao ekonomski napredak, oživjelo tržište rada, kao i na jačanje socijalnog dijaloga i prava radnika.
Naravno, nisu zaboravili ni nužnost intenziviranja suđenja za ratne zločine te suradnju Hrvatske i Srbije na temelju 'dobre volje' kako bi se ostvarila pravda i pomirenje u regiji. U tom procesu, naravno, Hrvatska mora poštovati preuzete obaveze u procesu povratka izbjeglica. Također, Hrvatska mora u budućnosti igrati aktivnu ulogu u stabilizaciju cijelog prostora zapadnog Balkana.
