PROBLEMI NA KROVU SVIJETA

Stipe Božić: Mt. Everest postaje žrtva konzumerizma hvalisavih amatera

  • Autor: Vanja Majetić
  • Zadnja izmjena 01.06.2019 16:48
  • Objavljeno 01.06.2019 u 16:48
tportal

Izvor: Profimedia/Cropix / Autor: tportal.hr

Najviši vrh svijeta postao je žrtva konzumerizma nakon što je više od šest desetljeća organiziranog uspona na Mount Everest pretvorilo krov svijeta u deponij na kojem se talože tone smeća zaostale iza sve većeg broja alpinista koji se žele uspeti na 8488 metara visoku planinu. Među hrpom smeća sve češće se pronalaze i tijela poginulih penjača, a situacija je svakom penjačkom sezonom sve kritičnija. Što se doista događa na Mt. Everestu, za tportal otkriva naš proslavljeni alpinist Stipe Božić

Ovogodišnja sezona penjanja na Everest zasad je četvrta najsmrtonosnija, a iskusni penjači za visoku stopu smrtnosti krive loše vrijeme, neiskustvo penjača, ali i rekordan broj penjačkih dozvola koje izdaje nepalska vlada.

Prema podacima nepalske vlade, od početka proljetne sezone penjanja na vrh svijeta izdano je već 820 dozvola, što je za 200 više nego prošle godine i prema poznavateljima planine može trajno narušiti sigurnosna pravila. Uspon na krov svijeta uzeo je svoj danak i u ljudskim žrtvama. Unazad nekoliko mjeseci u pokušaju osvajanja Mt. Everesta poginulo je 11 alpinista, dok je na okolnim himalajskim vrhovima zauvijek ostalo još 10 penjača.

Na teškim dijelovima uspona stvaraju se dosad neuobičajeno dugački redovi, dok su penjači u tzv. zoni smrti morali ostajati duže nego što su planirali. Iza sve većeg njihova broja ostaju i čitave planine smeća, teške desetak tona.

U 2017. godini nepalske vlasti su s najviše planine svijeta uklonile 40 tona nagomilanog otpada, a prema procjenama, ispod snijega i leda nalazi ga se još toliko. Otapanje glečera dodatno narušava ionako krhki ekosustav pa penjači nerijetko otkrivaju otpad nakupljen tijekom 65 godina organiziranog uspona.

Izvor: Društvene mreže

Posljednjih godina doslovno je eksplodirao broj ljudi koji žele osvojiti Mt. Everest, a osobito je u porastu broj penjača iz susjedne Indije i Kine. Sve je veći broj i agencija koje organiziraju uspone, a mnoge od njih su u potrazi za brzom zaradom smanjile kriterije potrebne za siguran uspon i silazak s vrha.

Mount Everest ima dva glavna puta uspona, jugoistočni greben koji vodi iz Nepala i sjevernoistočni greben iz Tibeta, ali i čitav niz manje korištenih pravaca. Između dvije glavne rute upravo je jugoistočni greben iz smjera Nepala tehnički jednostavniji, a samim time i najčešće korišteni put. Tim putem su se 1953. godine koristili i Edmund Hillary i Šerpa Tenzing Norgay kad su prvi osvojili najviši vrh svijeta. Valja napomenuti da se nepalski vrh učestalije odabire iz političkih razloga, a manje zbog stanja na terenu jer je kineska granica 50-ih godina prošlog stoljeća, nakon zauzimanja Tibeta, bila zatvorena za zapadni svijet. Uz to, Peking je sa svoje strane zabranio uspon nepenjačima kako bi se smanjila količina otpada.

  • +15
  • +12

Mt. Everest

Izvor: Profimedia / Autor: N.N.

Većina pokušaja uspona poduzima se u svibnju, prije ljetne sezone monsuna. Iako je peti mjesec najpogodniji za to, temperature se mogu spustiti na vrlo niske vrijednosti, što može rezultirati smrzotinama bilo kojeg dijela tijela izloženog zraku. Zbog niskih temperatura snijeg je u nekim područjima zaleđen te su moguće pogibije usred padova i klizanja. Potencijalna opasnost za penjače su i snažni vjetrovi, a atmosferski pritisak na vrhuncu planine iznosi samo trećinu vrijednosti pritiska na razini mora, što ukazuje na to da je na raspolaganju samo trećina kisika u odnosu na razinu mora.

Mrtva tijela uz penjačke rute

Manjak kisika i visinska bolest, iscrpljenost, nepripremljenost i ekstremna hladnoća doprinose broju poginulih, a on je unazad šest i pol desetljeća penjanja narastao na više od 200. Tijela osoba koje poginu za vrijeme uspona uglavnom se napuštaju, a 150 njih nikad nije vraćeno obitelji, stoga nije neuobičajeno uz standardni uspon na vrh pronaći zaleđena tijela koja upozoravaju na opasnosti. Sve veći broj pronalaska poginulih ukazuje na klimatske promjene i globalno zagrijavanje snijega i leda koji se sve brže otapaju te time otkrivaju tijela onih koji nisu dovršili ekspediciju.

Izvor: Društvene mreže

Naš proslavljeni alpinist Stipe Božić, koji se u dva navrata penjao na najviši vrh svijeta, 1979. i 1989. godine, i koji je upravo ovih dana povodom 40. obljetnice svojeg prvog uspona po zapadnom grebenu objavio monografiju 'San o Everestu', itekako je zabrinut zbog nagomilanih problema koje donosi komercijalizacija uspona.

'Što je više izdanih penjačkih dozvola, to je više problema', upozorava prvi Hrvat i drugi Europljanin, nakon Rheinholda Messnera, kojem je uspjelo osvojiti Mt. Everest i koji se pored krova svijeta uspeo na još šest najviših vrhova svih sedam kontinenata.

Alpinist koji žele osvojiti najviše vrhove Himalaja u Nepalu moraju ostaviti depozit od 4000 dolara prije penjanja, što dobiju nazad tek ako s planine donesu nešto više od osam kilograma otpada. U tome uspije nešto manje od polovice penjača, no prema Božiću su cijena uspona i depozit najmanji problem.

Izvor: Društvene mreže

'Svjedočimo procvatu čitave industrije i sve većem broju neiskusnih planinara koji nisu u stanju nositi svu svoju opremu i smeće. O njihovoj pripremljenosti suvišno je i govoriti pa slobodno možemo ocijeniti da je zapravo riječ o amaterima. Među srednjim slojem postalo je jako popularno osvajati najviše vrhove svijeta pa se tako na avanturu života odlučuje sve veći broj raznih menadžera koji imaju dovoljno novca kako bi platili nešto čime će se hvaliti u društvu i putem društvenih mreža', upozorava naš legendarni alpinist.

Bez kvalifikacija i limita

Božić ukazuje na to da problem leži u nepalskim vlastima koje izdaju dozvole bez ikakvih prethodnih kvalifikacija i limita, na što je on, s mnogim drugim iskusnim osvajačima Mt. Everesta, upozoravao u nekoliko navrata.

'Bez ikakvih problema može se prijaviti bilo tko i već iduću sezonu može krenuti s usponom, što otvara čitav niz problema. Samo po sebi je razumljivo to kako je za takav uspon potrebno biti itekako pripremljen i skupljati iskustvo usponima na manje vrhove. Tek nakon prikupljenog iskustva može se krenuti na Mt. Everest, naravno tehnički najnezahtjevnijom rutom, koja time ne jamči i apsolutnu sigurnost', ističe tportalov sugovornik samo neke od opasnosti što ih krije planina koja ne prašta.

Brojka smrtnosti i tone smeća nagnale su svjetski poznate alpiniste da nepalskim vlastima predlože rješenja prema kojima bi turističke agencije bile primorane unajmiti iskusnije vodiče te ekipe za uklanjanje otpada, ali i na ugradnju bioplinskog postrojenja koje bi koristile anaerobne bakterije kako bi pretvorile otpad u gnojivo. S obzirom na sve veću komercijalizaciju Mt. Everesta, koji je donedavno bio dostupan samo odabranima, procjene pokazuju da će problemi na vrhu svijeta samo rasti.

  • +14
  • +11

Stipe Božić, K2

Izvor: Licencirane fotografije / Autor: Stipe Božić, Viki Grošelj

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!