Na izbore za hrvatskog predsjednika do nedjelje poslijepodne izašlo je više od 1,5 milijuna birača, odnosno 43,52 posto, objavilo je u nedjelju Državno izborno povjerenstvo (DIP). Ta je izlaznost bolja od one u prvom izbornom krugu, no lošija od one na predsjedničkim izborima prije pet godina
U odnosu na prvi izborni krug ove nedjelje do 16.30 sati glasalo je 190 tisuća birača više, ali i 170 tisuća manje u odnosu na drugi krug prije pet godina.
U Zagrebu je glasalo 46 posto birača (294.000), u Splitu 44 posto, Osijeku 43, a u Rijeci 42 posto. Više od polovice birača glasalo je u Krapini (51,8 posto) i Karlovcu (50,5 posto) te blizu polovice u Varaždinu (49,3 posto).
Najmanje ih je glasalo u Vukovaru (36,8 posto), Slavonskom Brodu (38,1) i Dubrovniku (39,9 posto). Od županija, najbolji odaziv imaju Karlovačka, Varaždinska i Krapinsko-zagorska županija, najslabiji Vukovarsko-srijemska, Brodsko-posavska i Požeško-slavonska županija.
Birališta su u Hrvatskoj te većem dijelu inozemstva otvorena do 19 sati. Zbog vremenske razlike u dijelu inozemstva glasanje je već završeno. Prve izborne rezultate DIP će na svojoj mrežnoj stranici objaviti već sat poslije zatvaranja birališta.
U inozemstvu, u kojem se hrvatski predsjednik bira u 47 država, do nedjelje poslijepodne glasalo je 40.100 birača, a među njima najviše je glasalo u Bosni i Hercegovini, njih 28.300, što je za devet tisuća više nego prije dva tjedna, pokazuju podaci Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
U Njemačkoj, u kojoj je glasanje moguće na 17 biračkih mjesta, do nedjelje poslijepodne glasalo je 7240 birača, gotovo isto kao i 22. prosinca 2019.
Od ostalih gradova, veliku izlaznost imaju Krapina (52 posto), Karlovac (50,5 posto) i Čakovec (gotovo 50 posto). Gradovi s najmanjom izlaznošću su Slavonski Brod (38 posto) i Dubrovnik (39 posto). U Bosni i Hercegovini glasalo je 38.000 ljudi ili gotovo 10.000 ljudi više nego u prvom krugu.
