objašnjenje stručnjaka

Seizmolog Kuk: Tlo i dalje podrhtava, što je normalna pojava. Već se vidi da je seizmička aktivnost malo oslabila, ali ono će trajati još mjesecima

28.01.2021 u 08:52

Bionic
Reading

Seizmološkoj službi stigla je nova oprema vrijedna 4,5 milijuna kuna. Financiralo ju je Ministarstvo znanosti, a nabavljeno je 20 kompleta seizmografa i isto toliko kompleta akcelerografa s pripadajućim sustavima prikupljanja podataka

'Naša državna mreža je i dalje nedovoljno gusta, to se značajno osjeti u ovakvim nekakvim događanjima jer nismo u stanju registrirati sve što se događa u određenom području. Ovom opremom pokriti ćemo sadašnje aktivno epicentralno područje, ali obećano je da ćemo dobiti instrumente za preostali dio Hrvatske kojeg također ne bi trebalo zapostaviti', objašnjava seizmolog Krešimir Kuk za HTV-ovu emisiju Dobro jutro, Hrvatska.

Kuk je objasnio kako akcelerografi služe za lokalno bilježenje jačih potresa i daju neke karakteristike trešnje tla na užem području dok seizmografi služe za praćenje globalne seizmičnosti.

'Seizmografi su puno osjetljiviji i registrijaju sve potrese, i one koje ljudi ne mogu osjetiti, a ni akcelerografi ne mogu zapisati', rekao je Kuk.

Istaknuo je kako je gruba procjena struke kako bi stotinjak instrumenata trebalo zadovoljiti današnje standarde seizmičkog opažanja na području Hrvatske.

'Tlo i dalje podrhtava što je normalna pojava, već se vidi da je tamo seizmička aktivnost malo oslabila, ali ono će sigurno trajati još mjesecima. S vremenom će oni slabiti i biti rjeđi, ali još uvijek se poneki jači potres dogodi što djeluje na ljude i oni u epicentralnom području su još uvijek u strahu', objašnjava seizmolog.

Kuk ističe kako ih u Seizmološkoj službi ima deset te da, kako kaže, praktično nemaju smjene i rade danonoćno.

'Uspjeli smo organizirati tri ekipe koje postavljaju instrumente po terenu, a dvoje ili troje analizira potrese koji se stalno događaju. Nedostaje nam ljudi', kaže Kuk.

Potrese ne možemo predvidjeti, ali u nekim dijelovima svijeta poput Japana koriste se metode ranog javljanja potresa.

'Kod nas, bar zasad, takav sustav nije moguć jer jednostavno su rasjedi prekratki, ta mjerenja se vrše jako slabo u Hrvatskoj, a i sumnjam da bismo time puno dobili. Ti sustavi rade na brzom obavješćivanju i reagiraju na početak samog potresa, jer kod udaljenijih rasjeda ima vremena dok dođu oni razorni valovi. Svi naši rasjedi su uglavnom vrlo, vrlo blizu naseljenim mjestima, tako da mi tog vremena nažalost nemamo', zaključuje Kuk.