BIROKRACIJA IZNAD HUMANOSTI

Šteta što je naša pogubna politika ikome uzor

imigranti spojka

imigranti spojka

Izvor: Reuters / Autor: montaža: I.E.M.

Informacija da bi hrvatsku useljeničku politiku mogla prekopirati demokratska sila poput Velike Britanije, izazvala je nevjericu u Hrvatskoj. U Centru za mirovne studije naročito su razočarani upornim kritičarima pogubne hrvatske politike prema stranim useljenicima, koji bi u konačnici naše društvo mogli spasiti od demografske propasti

Julija Kranjec, organizacijska voditeljica u Centru za mirovne studije, čudi se britanskim nakanama, budući da Hrvatska, prema njezinu mišljenju, zapravo i nema suvislu imigracijsku politiku.

'Naša politika se temelji na administrativno-pravnim aspektima migracija, dok su gotovo u potpunosti izostavljeni specifični gospodarski, socijalni i demografski te ljudsko-pravaški, razvojni i humanitarni aspekti u pogledu migracijskih i azilnih trendova. Orijentirani smo isključivo na propisivanje vrlo restriktivnih mjera za smanjenje njihova broja, koje vode u rizik kršenja ljudskih prava', ističe Kranjec.
I europske države vrlo su nevjerodostojne kad je u pitanju politika prema imigrantima, upozorava Kranjec.

'S jedne strane u EU se vodi rasprava o tome kako smanjiti broj umrlih na granicama 'tvrđave Europe', a s druge strane povećava se restriktivnost regulacije ulaska. Ljudi migriraju oduvijek i činjenica je da se migracije ne mogu spriječiti, pa su nerazumljivi svi ti pokušaji i akcije 'zaštite' granica umjesto zaštite ljudi. Upravo stoga je ilegalna migracija postala alternativa legalnoj, a posljedice sve rigidnije vizne i useljeničke politike su kobne. Najvidljivije posljedice su preko 20.000 mrtvih na granicama Europske unije, ogroman broj ljudi u prihvatnim centrima koji su 'krivi' samo zato što nemaju odgovarajuće papire, procvat krijumčarenja i trgovanja ljudima te ostalih kriminalnih aktivnosti', napominje Kranjec.


U migracijskoj politici europskih država posebno bode u oči staleški princip, jer se jednako ne tretira sve strance. 'Jasno je vidljivo kako postoje poželjni, oni s vrha i dna obrazovne strukture u deficitarnim zanimanjima te bogati stranci, ali i nepoželjni imigranti koje se pak kriminalizira pa i naziva nezakonitima, a koji su u najvećem broju siromašni i izbjeglice. Te prakse ne odnose se samo na ono što je u EU žargonu poznato kao državljani drugih i trećih država. Veoma je štetno imigraciju promatrati isključivo kao problem', upozorava Julija Kranjec.

Mnogi, naime, zaboravljaju da imigranti mogu itekako pridonijeti društvenom i gospodarskom razvoju pojedinih država. Kako onima u koje su se doselili, tako i onima iz kojih su došli.
I tu je zaista dobra usporedba s brojnim hrvatskim iseljenicima i njihovim financijskim doprinosom razvoju Hrvatske, podsjeća Kranjec. Pojašnjava da bi se mnogi u Hrvatskoj trebali prisjetiti svoje brojne emigracije, koja je spas od ratova i bijede potražila diljem svijeta, kada im na vrata pokucaju neki drugi stranci sa sličnim teškim bremenom na leđima.

'Hrvatska itekako ima na čemu temeljiti svoju otvorenost prema ljudima koji bježe pred nasiljem i ratovima, ali i onima koji zbog nepovoljnih ekonomskih prilika svoju egzistenciju ne mogu osigurati na drugi način osim migriranjem', kaže Kranjec.

Odgovornima u Hrvatskoj, podsjeća Julija Kranjec iz Centra za mirovne studije, već niz godina poručuju da bi se trebali zauzeti za zaštitu ljudskih prava i ljudske sigurnosti, a napustiti politiku temeljenu isključivo na zaštiti granica i kriminalizaciji osoba.

Kvalitetna useljenička politika Hrvatsku bi dugoročno mogla spasiti od katastrofalnih posljedica demografske propasti, koja nam prijeti i dodatno urušava ekonomske temelje države.
O nužnosti uvoza radne snage mnogi su ekonomski stručnjaci upozoravali. Prema nekim procjenama hitno nam treba najmanje milijun radno aktivnih useljenika kako bi se popravio loš omjer umirovljenika i zaposlenih te smanjio deficit u državnom proračunu koji zbog njega nastaje.

Umjesto jake useljeničke politike kojom bismo privukli obrazovane i stručne doseljenika u Hrvatsku, sve naše vlade svojim su promašenim ekonomskim politikama otjerale i dalje tjeraju čak i domaće stručnjake iz zemlje. Stoga sumnjamo da bi strani stručnjaci poželjeli u ovom trenutku nastaniti ekonomski spaljenu zemlju. Osim toga, ovdje bi se rijetki osjećali dobrodošlo jer proporcionalno padu životnog standarda, naše društvo sve više demonstrira netrpeljivost prema svima koji ne dijele usko nacionalistički svjetonazor. Što se najbolje vidi u događanjima branitelja pred resornim ministarstvom ispred kojeg već danima tjeraju neke imaginarne unutarnje neprijatelje i Jugoslavene, stavljajući se iznad cijelog društva kao bogomdana vrijednost.

Prošle 2013. te u prvih devet mjeseci ove godine azil u Hrvatskoj zatražila su ukupno 1.403 stranca. Zanimljivo je da smo lani od 1089 zahtjeva dali azil za samo 25 ljudi. 

Prošle 2013. te u prvih devet mjeseci ove godine azil u Hrvatskoj zatražila su ukupno 1.403 stranca. Zanimljivo je da smo lani od 1089 zahtjeva dali azil za samo 25 ljudi. 

Izvor: tportal.hr / Autor: Tatjana Janković/UNHCR

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!