'Ako se nešto hitno ne pokrene, veliki broj srednjih i malih tvrtki završit će u stečaju jer je prosjek plaćanja usluga u Hrvatskoj 140 dana, a najveće neplatiše su javna poduzeća.

Vlada je donijela antirecesijsku mjeru po kojoj je rok za plaćanje 60 dana. Ako na izdatom računu stojim datum s rokom plaćanja, a naručitelj usluge ga ne plati, onda slijedi ovrha.

Za sve postoji način kako se može riješiti, ali se za to nema volje jer bi upravo ta poduzeća bila prva na udaru', kazao je predsjednik Hrvatske udruge sindikata Ozren Matijašević na konferenciji za novinare posvećenoj najavljenom rebalansu proračuna i privatizaciji brodogradilišta.

Za prvog čovjeka HUS-a kozmetički rebalans je gubljenje vremena, jer rebalans mora biti žestok i treba se provesti kroz reformu državne administracije i lokalne uprave.

'Kako stvari stoje, pokazuju da je ova nova vlada osnovala jedno novo ministarstvo i dobila dva nova ministra pa umjesto da se troškovi smanjuju, oni se povećavaju. Trošak novog ministarstva sigurno će biti veći od troškova reprezentacije.

Već tu uštede na espressu i sokovima padaju u vodu jer svi znamo koliko košta jedno ministarstvo. Prethodna vlada (Ive Sanadera op.a.) donijela je niz antirecesijskih mjera i nijedna nije realizirana. Kako rade, trebala bi im tri mandata da ih provedu', oštar je bio Matijašević.

Prema njegovu mišljenju, USKOK treba natjerati da pročešlja kriminal i korupciju u javnim tvrtkama te na taj način vratiti novac proračunu, a ne da se on krpa rezanjem ionako mizernih mirovina i plaća.

'U provizijama kroz javnu nabavu država je oštećena za oko 5 milijardi kuna godišnje, odnosno deset posto vrijednosti te nabave. A država će na smanjenju mirovina uštedjeti 1,5 milijardi kuna', smatra Matijašević.

Potom je novinarima podijelio anonimno pismo u kojem se iznosi da HEP uvozom struje na razlikama u cijeni izgubi oko 130 milijuna eura, kao i da rok plaćanja u toj tvrtki seže čak do 210 dana.

O najavljenom početku privatizacije u pet brodogradilišta kaže da se to nije trebalo dogoditi sada, kada stanje u svjetskoj brodogradnji nije idealno.

'Tri su razloga zašto se nije smjelo ići u privatizaciju sada. Smanjen je broj narudžbi, kriza u brodarskom sektoru protegnut će se i na sljedeću godinu i kriza je financijskih institucija. Cijelo vrijeme se kroz javnost provlači teza da će se brodogradilišta prodati za kunu, što nije točno.

Naime, jedan od uvjeta za kupca je da njegov doprinos u petogodišnjem planu poslovanja bude 40 posto od onoga što je Vlada RH uložila u njih od 1. ožujka 2006. godine. Na primjeru najmanjeg brodogradilišta - Kraljevice - to iznosi 70 milijuna eura. Strah me da u neće biti ponuda za brodogradilišta, a ako ih ne bude u dva kruga, prema onome što je Hrvatska dogovorila s Bruxellesom, nakon toga ide se u njihov stečaj', istaknuo je Matijašević

HUS je, kaže on, svo vrijeme upozoravao da se Hrvatskoj trebalo omogućiti ono što je omogućeno Poljskoj, a to je prijelazni period u kojem bi se ona restrukturirala. Uz to, dodao je, Uljanik je trebalo izdvojiti od ostalih brodogradilišta jer on posluje dobro. Za ostala je brodogradilišta, kaže, trebalo oformiti holding u kojem bi se objedinila nabava i zajedničko nastupanje na tržištu.

'Državna tvrtka Jadranbrod trebala je obavljati tu ulogu, ali nikada ništa nije napravila. HUS je ozbiljan sindikat pa neće, nakon što je politička odluka donesena, demagoški pozivati na odustajanje od privatizacije, ali će pozorno kontrolirati sam proces, uključujući ponude, bankovna jamstva i kupoprodajne ugovore', zaključio je Matijašević.