INTERVJU: ARIANE RODERT

'Socijalno poduzetništvo vraća moral u svijet biznisa'

27.01.2014 u 09:08

Bionic
Reading

Šveđanka Ariane Rodert članica je Europskog ekonomskog i socijalnog vijeća (EESC), stručnjakinja za socijalno poduzetništvo s dugogodišnjim iskustvom rada sa sindikatima i nevladinim udrugama, kao i zagovaranjem javnih politika prema Komisiji

U intervjuu za tportal.hr Ariane Rodert ističe da je socijalno poduzetništvo šansa za Hrvatsku, objašnjava zbog čega se tako bolje čuvaju radna mjesta i ocjenjuje politiku EU prema ovom rastućem sektoru gospodarstva. Socijalno poduzetništvo sada godišnje u EU okrene 50 milijardi eura i zapošljava više od 11 milijuna ljudi te je među prioritetima Komisije, o čemu je na konferenciji u Strasbourgu sa socijalnim poduzetnicima razgovaralo čak troje povjerenika: Tajani, Andor i Barnier.

Araine Rodert je pak izradila stručno mišljenje u ime EESC-a, vijeća čiji je zadatak javno kritizirati i propitivati odluke EK, o socijalnom poduzetništvu, kojemu predviđa sve veću važnost na tržištu rada Europske unije.

U Hrvatskoj se socijalno poduzetništvo tek polako razvija. Koji je najbolji način razvoja ovog sektora gospodarstva, kako socijalno poduzetništvo započinje?

Ne postoji jedan model koji odgovara svima, socijalno poduzetništvo se može roditi na svakom nivou društva. Primjerice, u mojoj zemlji Švedskoj socijalno se poduzetništvo razvilo i iz civilne scene, jer su se ljudi bavili lokalnim aktivnostima koje bi prerasle u biznis. Primjerice, kako integrirati u društvo ljude s posebnim potrebama, pa se otvorio kafić u kojem mogu raditi. Mnogi su ljudi pak odlučili da se biznisom ne žele baviti isključivo zbog profita, nego žele imati i društveni cilj. S vladinog nivoa je važno imati razumijevanja za socijalno poduzetništvo, jer riječ je o modelu koji stvara radna mjesta. Svaka vlada treba razumjeti kako socijalno poduzetništvo poticati u svojem kontekstu, a očito je da se u tome sada ima i podrška Europske komisije.

Kako odgovarate na kritike uobičajenog biznismena, koji će reći da se socijalnim poduzetništvom samo gubi novac odnosno profit?

Pa on se ne mora baviti socijalnim poduzetništvom! Ovo je novi, drugačiji model poslovanja. Postoje ljudi koji žele ostaviti pozitivan trag u društvu. Treba razumjeti da i u socijalnom poduzetništvu ljudi imaju plaće, dobivaju zdravstveno i mirovinsko osiguranje te da firma ostvaruje profit. No razlika je u tome kako se taj profit troši i koji je način poslovanja. Primarni cilj nije maksimizirati profit. Socijalno poduzetništvo je u skladu i s ciljevima EU.

Socijalno poduzetništvo klasični biznis ne prikazuje u dobrom svjetlu...

Pa i klasični biznis mora imati neke etičke standarde i ciljeve. Treba razumjeti da je tu riječ o posve drugačijem načinu poslovanja, koji ne uključuje dionice, burze i slično. U socijalnom poduzetništvu se radi preko fondacija, udruga, zadruga.

Po čemu se vidi socijalna osjetljivost socijalnog poduzetništva?

Primjerice, u interesu je društva integrirati bivše zatvorenike, no oni teško nalaze posao jer ih mnogi ne žele zaposliti kada saznaju da su bili u zatvoru. Socijalno poduzetništvo bi značilo pokrenuti neki biznis u kojem će se bivši zatvorenici ili ovisnici moći zaposliti i gdje će im se pomoći pri povratku u društvo. Kada je pak riječ o izvoru financiranja, mislim da se socijalno poduzetništvo treba uključiti u javne radove i natječaje te vrste. U Švedskoj smo privatizirali mnoge službe, ali država ima obavezu omogućiti pristup ljudi svim socijalnim programima, koje provode i firme socijalnog poduzetništva u područjima brige o starima, integracije manjina itd. Riječ je o jako inovativnom sektoru, koji vraća moral u svijet biznisa.

Je li socijalno poduzetništvo šansa za žene, hoće li one tako lakše naći radno mjesto?

Mislim da ne treba povezivati socijalno poduzetništvo isključivo sa ženama, ono je otvoreno za sve, naročito za mlade ljude. Ne ovisi o rodu, porijeklu, klasi. Vjerujem u socijalno poduzetništvo jer se cijeli sektor pokazao otpornijim na krizu od ostatka ekonomije, jer su sačuvana radna mjesta i jer proizvodi promjenu nabolje.