ŠTO DONOSI REFORMA

Slijedi li nam stvarno amerikanizacija zdravstva?

30.04.2015 u 14:56

Bionic
Reading

Javna rasprava o ključnim zakonima koji bi trebali reformirati naš zdravstveni sustav – Zakonu o obaveznom zdravstvenom osiguranju i Zakonu o zdravstvenoj zaštiti – još nije otvorena jer za sada tek postoje njihovi nacrti koji nisu ni u fazi prijedloga, a privatizacije ili amerikanizacije sustava neće biti, naprotiv, poručuju iz Ministarstva zdravlja

Reakcija je to koju smo dobili iz MIZ-a na optužbe Đule Rušinović-Sunare, predsjednice Hrvatske udruge za promicanje prava pacijenata, koja je sinoć u Dnevniku HRT-a prozvala ministra Sinišu Vargu da provodi amerikanizaciju zdravstva po hitnom postupku, a sve bez javne rasprave.

U MIZ-u očekuju da bi sadašnja faza ipak mogla biti okončana u dva tjedna, tako da bi se prijedlozi teorijski do 15. svibnja mogli naći u javnoj raspravi, a ona bi trajala mjesec dana. Nakon toga oni bi po hitnoj proceduri mogli ići u raspravu u Sabor kako bi se o njima moglo glasati prije ljetne stanke koja počinje 15. srpnja.

'Tek kada prijedlog bude gotov, Ministarstvo će otvoriti javnu raspravu. Nacrt je za sada otišao stručnim udrugama na prvo mišljenje, da ga pogledaju i daju svoje prijedloge. Dio njihovih ideja već je stigao u Ministarstvo i oni će biti upisani u prijedloge zakona', poručili su nam iz MIZ-a.

Slijedi li bankrot bolnica, privatizacija HZZO-a, diskriminacija pacijenata...

O opasnosti provođenja reforme jednog od najvažnijih i najosjetljivijih sustava u državi – zdravstvenog sustava - po hitnom postupku već se dulje vrijeme govori u medijima i u stručnim krugovima osobito zato što se čini da mnoga rješenja koja se predlažu nisu sasvim jasno postavljena.

Tako primjerice nije jasno što znači prijedlog na osnovi kojeg se može zaključiti da bi se dugovi zdravstva brisali iz ukupnog proračunskog deficita. Znači li to da će ono morati funkcionirati komercijalno te da će država pustiti da neke bolnice bankrotiraju jer nisu profitabilne? Nije jasno ni što znači da neće postojati ograničenja prema kojima u domovima zdravlja može biti do 30 posto liječnika koncesionara. Također bi bilo dobro pojasniti što se misli kada se navodi da će svaka osoba preuzimati osobnu odgovornost za posljedice po svoje zdravlje kada se ne pridržava uputa liječnika – podrazumijeva li to i nezdrav stil života? Neki postavljaju i pitanje hoće li se HZZO pretvoriti u privatnu kompaniju, odnosno trgovačko društvo na čelu s direktorom umjesto ravnatelja. Također nije jasno što znači da bi se bolnicama omogućilo bavljenje zdravstvenim turizmom – da bi se ionako skromna sredstva ulagala u nekakve sanatorije i odmarališta za bogate strance?

Ništa od svega, to su krive interpretacije!

Iz MIZ-a smo za tportal dobili tumačenje prema kojem privatizacije zdravstva neće biti ni u primarnoj ni u specijalističkoj zdravstvenoj zaštiti.

Kažu da je uzbuna krenula uglavnom zbog krivih interpretacija nacrta koji su poslani dionicima u zdravstvenom sustavu. Oni su trebali dati svoje mišljenje, a da s prijedlozima i komentarima ne idu u javnost. No kako to obično biva, dogodilo se da su informacije prije vremena i protivno dogovoru završile u medijima i javnosti te su krivo protumačene.

Koncesionari su uspješniji i jeftiniji

MIZ pojašnjava da bi se prema novom prijedlogu ukinula obaveza domova zdravlja da imaju 30 posto koncesionara, no da to ne znači da bi svi liječnici postali koncesionari. Naprotiv, svaka županija kao vlasnik doma zdravlja moći će sama odlučiti da ima svih 100 posto liječnika pod svojom kontrolom te da nitko ne bude u koncesiji ili obratno - da svi liječnici budu koncesionari ili pak nešto između. Osim toga, ova izmjena odnosila bi se na obiteljske liječnike, a ne na specijaliste.

Ideja reforme također ide za time da koncesionari pokrivaju veći dio primarne medicine dok bi se domovi zdravlja više orijentirali na specijalističku medicinu, za što su i bolje opremljeni. Zapravo, situacija je na tom tragu – većina liječnika opće prakse već jest u koncesiji.

Jedan od ključnih argumenata u prilog ovakvom rješenju, koji često navodi Varga, je i prošlogodišnja analiza HZZO-a, a ona je pokazala da su liječnici koncesionari po brojnim pokazateljima kako kvantitativnim, tako i kvalitativnim bili uspješniji od državnih zaposlenika – bolje su održavali svoje ordinacije, obavili su više preventivnih i drugih pregleda, kvaliteta njihovog posla dobila je bolje ocjene itd. Sve to obavili su uz manje troškove i veće uštede na lijekovima.

Varga je objasnio kako putovi novca, kada stignu u domove zdravlja, postaju nejasni dok su liječnici plaćeni isto, bez obzira na ishode. Konačno, njima su, ako nisu u koncesiji, vezane ruke kada je u pitanju održavanje ordinacije.

HZZO se neće privatizirati niti baviti biznisom

U MIZ-u ističu da nije točno ni to da će se HZZO privatizirati. I to je kriva interpretacija! Izmjenama zakona, kažu, omogućit će se da dopunsko zdravstveno osiguranje, a ne osnovno, postane samostalna firma i to samo kako bi se udovoljilo zakonima EU-a za dopunsko zdravstveno osiguranje. Naime HZZO trenutno ima dopunsko zdravstveno osiguranje, a ono bi prema pravilima EU-a trebalo biti odvojena firma. Međutim to ne podrazumijeva ni privatizaciju ni komercijalizaciju HZZO-a; on će i dalje ostati isključivo državni osiguravatelj.

Ministarstvo u tom smislu, ističu, nema plan slijediti slovački model koji je predlagao HDZ-ov pretendent na mjesto ministra zdravlja, dr. Ante Ćorušić, po kojem bi se HZZO razbio na četiri do pet trgovačkih društava koja bi se potom prodala. U Ministarstvu ističu da je operativni trošak HZZO-a jedva 0,5 posto ukupnih prihoda HZZO-a. Drugim riječima, svih 2.500 zaposlenika HZZO-a ne košta niti jedan posto od 22 milijarde kuna, koliko godišnje stiže u sustav osiguranja. Prema tome, HZZO je jedno od najjeftinijih osiguravajućih društava u svijetu. U Slovačkoj, koja je provela privatizaciju, operativni troškovi su dramatično skočili, a oni se u prosjeku u privatnim osiguravajućim kućama kreću između devet i 12 posto.

Naprotiv, prema prijedlogu novog zakona, takva opcija uopće ne bila moguća. Dopunsko osiguranje samo će promijeniti pravnu osobnost kako bi bilo u skladu s direktivom EU-a. Osiguravajuće društvo zapravo se uopće neće baviti ni s čime drugim osim osiguravanjem stanovništva; ono neće ni kupovati dionice ni zemljišta, niti će se baviti sličnim poslovima i ulaganjima.

Bolnice neće biti prepuštene bankrotu

U MIZ-u tvrde da su i brisanja nekih stavaka postojećeg zakona krivo protumačena kao najava da će država pustiti da bankrotiraju neprofitabilne bolnice. Naprotiv, tvrde, doći će do objedinjavanja i prenamjene bolnica kako bi se izbjegle situacije u kojima bi neke koje se nalaze u geografskoj blizini konkurirale drugima ili pak zjapile prazne zbog nedovoljnog broja pacijenata.

To je, ističu, također jedan od razloga zbog kojih se namjerava dopustiti zdravstveni turizam – da zarađuju i dobro opremljene bolnice koje nemaju dovoljno bolesnika, a zarada se slijeva u sustav za opremanje bolnica. Jedna od takvih mogla bi biti odlična vukovarska ortopedija, po uzoru na lovransku. Ona trenutno nema dovoljno pacijenata, a mogla bi postati bolnica u koju bi dolazili pacijenti iz šire regije, od BiH do Turske.

Neće biti kažnjavanja zbog nezdravog života

U MIZ-u konačno tvrde da neće biti ni kažnjavanja pacijenata zbog životnog stila, odnosno nekog povećavanja premija za rizično ponašanje kao što su pušenje ili pretilost.

Trenutno je na raspravi akcijski plan za sprečavanje kroničnih nezaraznih bolesti. Postoji i strateški plan za prevenciju raka, za smanjenje unosa soli i sl.

Ideja je svega toga da se provede intenzivnija edukacija kako bi ljudi usvojili zdravije navike.

Primjerice prosječan Hrvat konzumira oko 12 grama soli dnevno. Količina koju preporučuju liječnici, ovisno o tjelesnoj masi, tjelesnom naporu i sl., kreće se između 1,5 i 2,5 grama dnevno. Kada bi se unos soli kod nas smanjio za oko 20 posto, ušteda na lijekovima za visoki tlak godišnje bi bila oko devet milijuna eura.

Kada se sve ovo uvaži, čini se da Ministarstvo nema lošu strategiju. No tek će javna rasprava i provedba na terenu s vremenom pokazati može li se ona i kako provesti u djelo.