JEDANAEST VELIKIH PROJEKATA

Sjećate li se što je sve Bandić obećavao pred prošle lokalne izbore? Provjerili smo što je od toga ostvareno

  • Autor: Vedran Brkulj
  • Zadnja izmjena 25.03.2021 09:14
  • Objavljeno 25.03.2021 u 08:42
Odlagalište otpada Jakuševec, sljemenska žičara, biciklističke staze, spomenik domovini i remetinečki rotor, neki su od projekata koje je Bandić obećavao uoči izbora 2017.

Odlagalište otpada Jakuševec, sljemenska žičara, biciklističke staze, spomenik domovini i remetinečki rotor, neki su od projekata koje je Bandić obećavao uoči izbora 2017.

Izvor: Pixsell / Autor: montaža/Neven Bučević/tportal

Bio je ponedjeljak 24. travnja 2017. godine, uskršnji blagdani taman su završili, a Milan Bandić s najbližim suradnicama Jelenom Pavičić Vukičević i Oliverom Majić izašao je na pozornicu paviljona broj 12 Zagrebačkog velesajma. U tek otvorenom prostoru Tehnološkog parka skinuo je sako, zavrnuo rukave bijele košulje i bez kravate u dahu predstavio jedanaest projekata za novi mandat. Četiri godine poslije provjerili smo što je od obećanog i ispunjeno

Nabrojao je tada obnovu 5000 zagrebačkih fasada, podršku mladoj startup zajednici i uvođenje besplatnog interneta u cijelom gradu, pomoć poduzetnicima i obrtnicima, izgradnju nove sljemenske žičare te povezivanje Zračne luke Franjo Tuđman s Kvaternikovim trgom, kao prvu faza budućeg metroa. Također je naveo decentralizaciju mjesne samouprave, izgradnju 1600 stanova na Podbrežju, remetinečkog rotora, Radničke ceste i novih biciklističkih staza, centra za gospodarenje otpadom i zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec.

Bandićevi obećani projekti bili su i spašavanje Imunološkog zavoda, izgradnja nove dječje bolnice, nastavak projekata škologradnje te izgradnja nove zgrade knjižnice i kongresnog centra. Također je bio najavio postavljanje spomenika Franji Tuđmanu, domovini, žrtvama holokausta te Zrinskom i Frankopanu.

Nešto manje od dva mjeseca poslije 147.680 građana Zagreba zaokružilo je njegovo ime u drugom krugu izbora i Bandić je mogao krenuti u realizaciju obećanog za šesti mandat. Doduše, teže od očekivanog, jer opet nije mogao samostalno oformiti vlast u Skupštini, već je postojećim partnerima iz HDZ-a morao pridodati Neovisne za Hrvatsku Brune Esih i Zlatka Hasanbegovića. Uvjet za njihovu podršku bilo je micanje Trga maršala Tita. Već u izbornoj noći bilo je jasno da je Titov trg prošlost.

Četiri godine kasnije analiziramo što je realizirano od obećanog jer iako je Bandić preminuo, na izbore ide njegova stranka na čelu s Pavičić Vukičević, ali i HDZ, njihov osmogodišnji junior partner koji je svojim amandmanima tijekom godina također uvjetovao suradnju, a od kojih neki jesu, a neki nisu realizirani.

Pet tisuća fasada

U New Deal ušlo se praktički na zadnjoj sjednici Skupštine prije izbora 2017. HDZ je podržao ideju amandmanom da se u povjerenstvo za određivanje prioriteta imenuju četiri člana iz redova Gradske skupštine. Obećavalo se da će se zaposliti deset tisuća građevinskih radnika, da će Zagreb postati najljepša europska metropola, govorilo se tada da su već stigle tri tisuće prijava... Grad je u sve to trebao upucati oko dvije milijarde kuna. Ideja je bila da se vanjska pročelja zgrada sufinanciraju s 80 posto, stražnja i bočna sa 60 dok bi ostatak pao na teret suvlasnika. Nezavisni zastupnik Vladimir Ferdelji već tada upozoravao je na niz nelogičnosti, ali malo tko je mario za to. U ljeto 2019. novinari su otkrili da se pomoću spomenutog modela od pet tisuća fasada obnovilo tek dva pročelja. Uz to, otkrilo se da su na pojedinim zgradama stajale skele, koje su se plaćale i po dvije godine, a da se ništa nije napravilo. New Deal se pretvorio u fijasko. Potres koji se dogodio devet mjeseci kasnije samo je pokazao koliko je ta ideja u startu bila pogrešna.

Podrška startup zajednici, poduzetnicima i obrtnicima te besplatan internet u cijelom gradu

Netom prije izbora 2017. godine na Zagrebačkom velesajmu, u paviljonu 12, otvoren je Tehnološki park u sklopu kojeg djeluje Zagrebački inovacijski centar (Zicer), iz kojeg je izašao niz kvalitetnih ideja i rješenja. Iako je nesporno to da je Zagreb oduvijek podupirao poduzetnike i obrtnike, postoji i ona tamna strana, koja je omogućavala nekima od njih da gomilaju dugove prema Gradu s različitih osnova. Na besplatan internet u cijelom gradu pričekat ćemo još neko vrijeme.

tportal

Izvor: Pixsell / Autor: Tomislav Miletić

Sljemenska žičara

Dugo obećavana žičara Sljeme u zadnjem mandatu pokojnog gradonačelnika je i realizirana. No s obzirom na cijenu i sve repove koji se vuku oko nje, možda bi bilo bolje da nije. S cijenom višom od 700 milijuna kuna, a prvotno se spominjalo pola od tog iznosa, te s obzirom na dužinu i zahtjevnost terena - ulazi u red najskupljih u svijetu. Kako i zašto se gradila kutna postaja, zbog čega su gabariti donje postaje gotovo preko noći povećani, tek su neka od pitanja na koja javnost nije dobila odgovor. Odgovora nema ni na najbanalnija pitanja poput cijene karte, ekonomske računice cijelog projekta... Iako će HDZ-ov kandidat za gradonačelnika Davor Filipović, a njegova stranka amandmanima je svesrdno podupirala projekt, reći kako su 'projekti poput sljemenske žičare, kojem je cijena povećana s 300 na 750 milijuna kuna, projekti prošlosti', nema dvojbe da će se o njoj u budućnosti još puno pričati i da ćemo njenu cijenu svi otplaćivati.

Tramvaj od Kvatrića do aerodroma

U kasnu jesen 2000. godine tramvaji su počeli voziti do Dupca i Prečkog. Ujedno su to zadnji metri pruge sagrađeni u Zagrebu. Čast da ih otvori pripala je Milanu Bandiću, izabranom za gradonačelnika šest mjeseci ranije, iako je riječ o projektu započetom godinama prije njega. Upravo na činjenicu da za njegovih šest mandata nije napravljen ni metar pruge godinama je upozoravala gradska oporba. Grad je rastao, ceste bivale sve više zakrčene, a prosječna brzina tramvaja postajala je sve niža. Iako je zdrava logika nalagala da bi aerodrom s gradom bilo najjednostavnije povezati vlakom, jer već postoji dio infrastrukture, odlučeno je drugačije. Tako je prije zadnjih izbora najavljeno povezivanje iz aerodroma i Kvaternikova trga. Međutim od njega nema ništa. Nešto kasnije Bandić će reći kako nikad nije govorio o tramvaju, iako je to netočno, već o brzoj lakošinskoj željeznici. Uglavnom, projekt je zapeo, a cijena za nekih 17 kilometara u oba smjera iznosila bi između 50 i 100 milijuna eura. Uglavnom, od četiri faze u kojima bi trebala biti realizirana nije napravljena nijedna.

Decentralizacija mjesne samouprave

Ova ideja zaživjela je tek na papiru dok je u praksi nešto sasvim drugo. Načelno bi građani trebali sudjelovati u odlučivanju o poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad u pojedinim kvartovima. Međutim brojni oporbeni vijećnici u vijećima gradskih četvrti i mjesnim odborima godinama upozoravaju da tome nije tako te da zapravo Grad i njegove službe nameću financijske i komunalne planove, nerealne budžete i da je decentralizacija samo prividna.

Podbrežje

Podbrežje

Izvor: Pixsell / Autor: Marko Prpic/PIXSELL

Izgradnja 1800 stanova u Podbrežju

Ideja o gradnji u Podbrežju datira još iz 2007. godine. Radovi na prvim zgradama započeli su u jesen 2016., a potkraj 2017. godine bile su spremne za useljenje u prvih 608 stanova. Podsjetimo, zamišljeno je da dvjesto stanova bude za socijalni najam, isto toliko za javni najam, a 208 za znanstvene novake Sveučilišta u Zagrebu, kojima Grad subvencionira kamatu od dva posto. Stan su kupila tek dva znanstvena novaka. Kako prodaja nije išla, mijenjali su se i kriteriji pa su tako prednost pri prodaji dobili branitelji, žrtve silovanja u Domovinskom ratu, vrhunski sportaši, kulturni djelatnici, umjetnici, ali i zaposlenici Zagreba u školstvu i zdravstvu koji pružaju neposrednu zaštitu. Dio stanova prodavao se još 2020., u međuvremenu su se stanari žalili na nekvalitetnu gradnju, a novinari su otkrili i nelogičnosti prilikom natječaja za dodjelu stanova. Poput one da je stan za invalide mogla dobiti osoba koja to uopće nije jer propozicije nisu propisivale da morate biti invalid da biste dobili stan prilagođen njima. Drugim riječima, morali ste samo znati za koji stan aplicirati. Određeni broj stanova stavljen je na tržište i prodan. Cijena kvadrata iznosila je 1466 eura. Prošlog ljeta raspisan je natječaj za izradu projektne dokumentacije za kazetu A11 s 270 stanova, a u studenom nabava za upravljanje projektom za upravljanje građevinom A11. Dio natječaja DKOM je poništio i tek prije koji dan odabrana je tvrtka koja će raditi taj posao. Ideja je da se u te stanove usele oni koji su u potresu ostali bez krova nad glavom.

Rotor Remetinec

Rotor Remetinec

Izvor: Pixsell / Autor: Antonio Bronic/PIXSELL

Remetinečki rotor, Radnička cesta, biciklističke staze

Riječ je o dva završena projekta. Prvi, rekonstrukcija rotora, realiziran je uz pomoć Vlade RH i novcem iz fondova EU-a, a zadnja, četvrta faza Radničke, koja se radila od 2004., završena je 2018. godine. Rotorom se Zagreb riješio crne točke na kojoj su se svakodnevno događale prometne nesreće i čepovi, a spajanjem Radničke s Domovinskim mostom dobio je novi ulaz u grad te bržu vezu sa zračnom lukom. Biciklističke staze grade se kad se grade nove ulice, ali postojeća infrastruktura i način na koji se održava kod biciklista izaziva podsmijeh.

  • +3

Bandićevi projekti

Izvor: Pixsell / Autor: Luka Stanzl/PIXSELL

Centar za gospodarenje otpadom i zatvaranje odlagališta otpada Jakuševec

Centar za gospodarenje otpadom trebao bi se nalaziti pored Centralnog uređaja za pročišćavanje otpadnih voda na Resniku. U ovom trenutku u tijeku je izrada studijsko-projektne dokumentacije za njegovu izgradnju. Vrijednost projekta je 30 milijuna kuna, od čega je osigurano 85 posto iz fondova EU-a, a rok provedbe je 48 mjeseci – do 23. srpnja 2022. Jakuševec nije zatvoren.

Spašavanje Imunološkog zavoda i gradnja dječje bolnice

Imunološki je Grad trebao spasiti s Vladom. Do danas gotovo ništa nije napravljeno. Sve se pomiče puževim korakom i pitanje je kada će se i hoće li se išta dogoditi. Dječja bolnica još je jedan zajednički projekt o kojem se dugo priča, a svatko tko je jednom bio u Klaićevoj zna koliko je on nasušno potreban. Nakon potresa to je postalo još jasnije. Da se dječja bolnica može graditi u sklopu postojećeg objekta nikad završene Sveučilišne bolnice u Blatu, pokazao je elaborat koji je 2018. naručio Grad Zagreb. No hoće li se graditi unutar njega ili će se ići na gradnju novog objekta, još se ne zna.

Škologradnja, kongresni centar i knjižnica

Iako će se Ivica Lovrić, gradski pročelnik za obrazovanje, pohvaliti time da je u zadnjem mandatu sagrađeno šest osnovnih škola, jedna srednja škola i šest školskih sportskih dvorana, još uvijek nije ispunjeno Bandićevo obećanje iz 2014. godine da će do 2019. svi zagrebački đaci biti u jednoj smjeni. O kongresnom centru u Zagrebu govori se još od 2004. godine. Prva predložena lokacija bila je ona iza hotela Westin, odnosno na mjestu na kojem je Medika. Kasnije se spominjala istočna strana Zagrebačkog velesajma. Do danas je sve ostalo na obećanjima. Nova gradska knjižnica trebala bi niknuti na području nekadašnjeg Paromlina. Prije dvije godine na natječaju za idejno arhitektonsko-urbanističko rješenje pobijedio je rad zagrebačke tvrtke UPI-2M. U međuvremenu je Grad odlučio prodati zemljište Paromlina pa se samim time otvorilo pitanje pada li u vodu i projekt knjižnice. Iz Grada su tada odgovorili kako se može prodati samo dio zemljišta i da se može ići i u projekt javno-privatnog partnerstva na njemu.

Spomenik domovini

Spomenik domovini

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/PIXSELL

Spomenici Tuđmanu, domovini, holokaustu te Zrinskom i Frankopanu

Prva su dva realizirana. Iako je godinama spominjao da će se spomenik prvom predsjedniku postaviti u njegov park pored Trga Francuske revolucije, Bandić nije realizirao tu ideju zbog HDZ-ova stava da je riječ o zapuštenoj ledini koja nije u centru. Na kraju je postavljen preko puta Lisinskog. O cijeni Spomenika domovini od 34,7 milijuna, za koji se ne zna ni to je li uvršten u službene protokole za odavanje počasti prilikom blagdana i državnih praznika, dodatna prašina digla se kad se doznalo da ga čuvaju zaštitari dok se ne postave kamere visoke rezolucije za 350 tisuća kuna. Projekt je realiziran, ali pitanje je je li uopće bio potreban. Ni spomenik holokaustu neće biti jeftin. Cijena mu se zasad kreće oko 11 milijuna kuna, a bit će u Branimirovoj ulici, pokraj Glavnog kolodvora. Očekuje se da će biti otvoren pred izbore. Spomenik Zrinskom i Frankopanu jedni je ostao nerealiziran.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!