Sezona njihove najveće aktivnosti traje u proljeće i rano ljeto, ponajviše u travnju, svibnju i lipnju, no krpelji su prisutni i tijekom rane jeseni. Od bolesti koje prenose krpelji najčešće su lajmska bolest i krpeljni meningoencefalitis. Pseći krpelj prenosi rikecije, a one uzrokuju mediteransku pjegavu groznicu.

Lajmska bolest

Simptomi lajmske bolesti su umor, zimica, vrućica, glavobolja, bolovi u mišićima i zglobovima te povećani limfni čvorovi uz karakterističan osip na koži. Bolest se liječi antibioticima, a najveći broj oboljelih u Hrvatskoj obično bude u Zagrebu i okolici te u sjevernim kontinentalnim županijama.

Krpeljni meningoencefalitis je upalna bolesta središnjeg živčanog sustava uzrokovanoj virusom koji prenose krpelji. Infekcija ovim virusom u većine osoba uzrokuje samo blagu bolest praćenu vrućicom, općom slabošću, klonulošću, bolovima u mišićima i drugim nespecifičnim simptomima.

Što napraviti ako primijetite ubod krpelja?

Prilikom uboda krpelja važno ga je što prije odstraniti jer je rizik od infekcije veći što je on duže pričvršćen. Za vađenje se preporučuje pinceta koju je potrebno prebrisati antiseptikom. Krpelja treba primiti za glavu i lagano ga izvući, a nikako ga ne gnječiti, naglo povlačiti ili stiskati jer se time uzrokuju njegovo grčenje te pojačano izlučivanje sekreta i uzročnika bolesti u ljudsko tijelo. Iz HZJZ-a navode da ga ne treba premazivati alkoholom, kremom, uljem, lakom za nokte, petrolejom ili nečim sličnim, kao ni paliti plamenom. U slučaju da dođe do komplikacija, svakako se treba obratiti liječniku.

Kako se zaštititi od krpelja? 

Preporučene osobne mjere zaštite su:

• Obucite prikladnu odjeću i obuću za boravak u prirodi (dugi rukavi, nogavice uvučene u čarape, zatvorene cipele).
• Izbjegavajte odjeću tamnih boja (na kojoj se krpelj teže uočava) i materijale poput vune i flanela, jer se na njih krpelji lakše zakvače.
• Hodajte obilježenim stazama.
• Izbjegavajte provlačenje kroz grmlje ako je moguće, ležanje na tlu i odlaganje odjevnih predmeta na grmlje i tlo.
• Primijenite repelente (za odbijanje krpelja) na gole i izloženije dijelove tijela te eventualno na odjeću (koristite ih prema uputi proizvođača – provjerite uputstva o proizvodu!).
• Nakon povratka iz prirode presvucite odjeću i pažljivo pregledajte cijelo tijelo (uz pomoć ogledala ili druge osobe radi pregleda neuočljivih dijelova tijela). Za to obično ima dovoljno vremena jer krpelj, nakon što dospije na domaćina, dosta dugo (nekoliko sati) “šeta” tražeći pogodno mjesto za „ugriz“.
• Provjerite imate li na koži ili odjeći krpelja kako biste ga što prije odstranili, a posebno pretražite dijelove tijela s nježnijom kožom (iza uha, zatiljak, vrat, prepone, dojke, pazuhe, pupak, područje iza koljena i sl.).
• Kod djece se krpelj često nađe na glavi – zato što je dijete nisko i više se igra u travi nego odrasli, pa lakše može „pokupiti“ krpelja glavom odnosno gornjim dijelom tijela.
• Istuširajte se po povratku iz prirode.