Prema podacima posljednje Hrvatske zdravstvene ankete, oko 60 posto žena i 70 posto muškaraca u državi ima prekomjernu težinu, od čega je 20 posto pretilo, i to u oba spola podjednako.

Hrvatska se, dakle, definitivno, ubraja u 'debele nacije' - na europskoj ljestvici nalazimo se na petome mjestu, ispred nas su, po udjelu stanovništva s prekomjernom težinom, samo Malta, Grčka, Turska i Engleska, dok smo na svjetskoj ljestvici, u 194 zemlje na 71. mjestu.

Prosječan stanovnik Hrvatske, navodi se u izvješću o prehrambenim navikama na Starom kontinentu, dnevno unese čak 165 grama šećera u različitim oblicima, Švicarci nas vode za jedan gram, dok je, primjerice, prosječni dnevni unos u Italiji 87, BiH 74, a u Sloveniji samo 42 grama.

'Ti podaci ne čude, a osim po unosu šećera, prednjačimo i po unosu masti i soli. Takvo stanje posljedica je tranzicije budući da se vani s redukcijom namirnica i pića s velikim udjelom masti, soli i šećera počelo već u osamdesetima, a mi smo ih kasnije tek otkrili i navalili na njih', kaže Sonja Njunjić, predsjednica Udruge za prevenciju prekomjerne težine.

Oko 16 posto školske djece ima višak kilograma, od čega je pet posto pretilo. Posljednje ispitivanje u vezi sa zdravljem školske djece u Hrvatskoj potvrđuje informacije o prekomjernom unosu šećera, na koji upozorava i Svjetska zdravstvena organizacija. Slatka pića svaki dan pije svaki treći hrvatski školarac, pa je i na toj europskoj ljestvici Hrvatska zauzela poziciju u gornjoj polovici.

Ništa bolji nismo ni što se tiče konzumiranja slatkiša - jednom ili više puta dnevno u Hrvatskoj ih konzumira oko 40 posto učenika, piše Slobodna Dalmacija.