Ovoga tjedna saudijske su snage zajedno s američkom vojskom izvele napade na proiranske milicije u Iraku, za koje vjeruju da stoje iza niza napada dronovima na saudijski teritorij. Time je Saudijska Arabija prvi put izravnije ušla u sukob koji se posljednjih mjeseci širi Bliskim istokom, BBC.

Napadi sa sjevera i juga

Pred saudijskim vodstvom sada je težak izbor: nastaviti s vojnim odgovorima kako bi odvratili protivnike ili pokušati smiriti sukob diplomatskim putem, pa čak i financijskim ustupcima pojedinim akterima.

S jedne strane sukoba nalazi se Iran i njegova Revolucionarna garda (IRGC), uz mrežu saveznika koja uključuje jemenske hutiste, proiranske Narodne mobilizacijske snage u Iraku te Hezbollah u Libanonu.

Nasuprot njima stoje Sjedinjene Države i njihove snage okupljene u okviru Središnjeg zapovjedništva (CENTCOM), uz potporu većine arapskih zemalja Perzijskog zaljeva i Jordana. Izrael, iako ostaje bliski američki saveznik, trenutačno nije izravni sudionik ovog dijela sukoba.

Posljednjih tjedana Iran je pojačao napade projektilima i dronovima na Jordan, Kuvajt i Bahrein, a istodobno pokušava ograničiti promet kroz Hormuški tjesnac, jednu od najvažnijih svjetskih pomorskih ruta za prijevoz nafte.

Zašto Rijad pokušava izbjeći rat

Saudijska Arabija ima snažan razlog za izbjegavanje dugotrajnog sukoba.

Prijestolonasljednik Mohamed bin Salman posljednjih godina provodi ambiciozni program gospodarske transformacije 'Vision 2030', kojim želi smanjiti ovisnost zemlje o prihodima od nafte i razviti nove industrije, tehnologiju i turizam.

Ključ uspjeha tog plana jest privlačenje stranih ulaganja te izgradnja infrastrukture poput podatkovnih centara i tehnoloških zona. Međutim, takvi projekti teško mogu napredovati ako zemlja ostane pod stalnom prijetnjom raketnih i bespilotnih napada.

Lekcija iz 2019. godine

Rijad dobro pamti događaje iz rujna 2019., kada su dronovi pogodili ključna naftna postrojenja u Abqaqu i Khuraisu.

Napad je privremeno prepolovio saudijski izvoz nafte i pokazao koliko je ranjiva kritična energetska infrastruktura kraljevine.

Nove satelitske snimke pokazuju da je ovog tjedna ponovno pogođeno postrojenje u Abqaqu, a Saudijska Arabija odgovornost pripisuje proiranskim milicijama iz Iraka.

Nafta ponovno u središtu sukoba

Nafta ostaje temelj saudijskog gospodarstva, a upravo su energetski pravci postali jedna od glavnih meta sukoba.

Nakon američkih i izraelskih napada na Iran u veljači, Teheran je praktički blokirao Hormuški tjesnac, kojim prolazi oko petine svjetske trgovine naftom i ukapljenim prirodnim plinom.

Kako bi zaobišao blokadu, Rijad je povećao transport nafte kroz svoj istočno-zapadni naftovod prema izvoznom terminalu Yanbu na Crvenom moru.

No ni taj koridor više nije siguran.

Hutisti prijete izvozu nafte

Nakon saudijskog bombardiranja zračne luke u Sani sredinom srpnja, hutisti su odgovorili napadima na zračne luke Abha i Jizan, a potom i na brodove u Crvenom moru.

Time su ugrozili prolaz kroz tjesnac Bab el-Mandeb, ključnu pomorsku vezu između Crvenog mora i Arapskog mora, kojom prolazi velik dio saudijskog izvoza nafte prema Aziji.

Za Rijad je to posebno osjetljivo pitanje jer je upravo sigurnost tih ruta trebala biti jamstvo stabilnosti u razdoblju provedbe gospodarskih reformi.

Primirje koje više ne jamči sigurnost

Saudijska Arabija sedam je godina vodila rat protiv hutista u Jemenu, ali nije uspjela ostvariti odlučujuću pobjedu. Sukob je prerastao u jednu od najvećih humanitarnih katastrofa modernog doba.

Godine 2022. postignuto je krhko primirje, uz izvješća da je Rijad financijskim ustupcima pokušao smanjiti napetosti.

No obnovljeni napadi iz Jemena i Iraka pokazuju da se sigurnosna situacija ponovno pogoršava. Dok Saudijska Arabija pokušava ostvariti gospodarsku transformaciju kroz 'Vision 2030', istodobno se suočava s prijetnjama sa sjevera i juga, što ozbiljno dovodi u pitanje planove za stabilan razvoj zemlje.