Europska letjelica u svojim mjerenjima koristi tehniku interferometrije kojom bilježi kretanja Zemljine površine. To je slična tehnika kojom su nedavno otkriveni gravitacijski valovi. Podaci pokazuju da se tlo iznad mjesta eksplozije u trenutku testiranja na jednom mjestu spustilo za oko sedam centimetara, a na drugom uzdiglo za dva do tri centimetra (na slici gore tamno plava boja označava spuštanje, a žuta uzdizanje tla).

Ova mjerenja posebno su zanimljiva jer su sjevernokorejske vlasti objavile da su testirale malenu hidrogensku bombu što do sada nije bilo moguće ni potvrditi niti potpuno odbaciti na temelju neovisnih mjerenja.

O skepsi znanstvenika nakon pobjedonosne objave Pjongjanga već smo pisali na tportalu. Naime, iako su seizmolozi zabilježili da se na sjeveroistoku komunističke zemlje doista dogodio neki umjetni potres, stručnjaci za nuklearno oružje širom svijeta izrazili su sumnje da mu je uzrok bila eksplozija termonuklearne bombe. Skepticizam su potvrdili podaci koje su prikupili seizmolozi, ali i prvi podaci Organizacije za provođenje ugovora o cjelovitoj zabrani nuklearnih testova (CTBTO). Prema CTBTO-u magnituda potresa koju je izazvala eksplozija iznosila je oko 4,9 što je manje nego u 2013. kada je Pjongjang testirao običnu, fisijsku nuklearnu bombu koja je manje razorna i manje sofisticirana. Seizmolozi su u konačnici došli do malo veće brojke. Prema njihovim izračunima magnituda eksplozije u siječnju 2016. bila je 5,1 što je jednako magnitudi eksplozije fisijske nuklearne bombe iz 2013.

Nicolai Gestermann iz Njemačkog instituta za geoznanosti i prirodne resurse (BGR), koji je objavio nove satelitske snimke, rekao je za BBC da je siječanjska eksplozija po svim osobinama bila slična onoj iz 2013.

Sjeverna Koreja do sada je izvela četiri nuklearna pokusa: 2006. godine, 2009., 2013. i 2016. Prvi je izazvao potres magnitude 4,3, drugi 4,7, a dva posljednja 5,1.

Gestermann i njegovi kolege procjenjuju da je snaga posljednje eksplozije bila oko 10 kilotona TNT-a s mogućim odstupanjem plus-minus tri kilotone.

Sentinelovi podaci govore u prilog ranijim zaključcima stručnjaka da siječanjska eksplozija najvjerojatnije nije bila termonuklearna već obična fisijska.

Hidrogenske, odnosno termonuklearne bombe uobičajeno se smatraju najefikasnijim oružjem za energije veće od 50 kilotona, a SAD i Sovjetski Savez testirali su bombe čija se snaga mjerila u desecima megatona, odnosno desecima tisuća kilotona.

Primjerice, najsnažnije ikad testirano oružje bila je ruska Car-bomba snage 50 megatona koja je 1961. eksplodirala u području otočja Novaja Zemlja u Arktičkom oceanu.

Najjača bomba koju je SAD testirao 1954. imala je snagu 15 megatona.

Prije toga dvije su nuklearne velesile testirale nešto slabije termonuklearne bombe: primjerice SAD 1951. bombu 'Item' od 46 kilotona, a Sovjetski Savez 1953. bombu 'Joe 4' od 400 kilotona.

Snetinel-1a, satelit Europske svemirske agencije, kruži oko Zemlje snimajući njezinu površinu na takav način da nad isto područje dođe nakon 12 dana. Misija je danas dobila blizanca Sentinel-1b koji bi razmak između dva mjerenja trebao skratiti na šest dana što će povećati kvalitetu promatranja.