Nakon što su tri obrazovna sindikata i Ministarstvo znanosti i obrazovanja postigli dogovor i parafirali sporazum o ranije postavljenih pet sindikalnih zahtjeva, oko 23.000 članova dvaju sindikata trebalo bi do kraja ovog radnog tjedna odlučiti o tome hoće li prihvatiti taj sporazum. Ako ga odbiju, ići će se u štrajk.

Podsjetimo, Sindikat Preporod, Nezavisni sindikat zaposlenih u srednjim školama te Sindikat znanosti i visokog obrazovanja tražili su od Vlade povećanje osnovice plaća od 10 posto, linearni rast koeficijenata, odnosno uvođenje privremenog dodatka na plaće do primjene novih koeficijenata, izuzeće djelatnika u obrazovanju i znanosti od ocjenjivanja te odgodu reforme strukovnih škola.

Dobili su privremeno izuzeće od ocjenjivanja te zadržavanje postojećih radnih normi, a time i plaća, zbog uvođenja modularne nastave, a načelno su dogovorene i plaće nastavnika koji sudjeluju na državnoj maturi. Osnovat će se radna tijela zadužena za materijalni položaj zaposlenih te ocjenjivanje radnika u ovom sektoru.

'Imali su dobru priliku'

No, Sanja Šprem, predsjednica Sindikata hrvatskih učitelja i Matice sindikata javnih službi, najvećeg sindikalnog tijela u obrazovanju, koje nije sudjelovalo u pregovorima s MZO-om, ali ni u ranijim prosvjedima, nije zadovoljna postignutim.

'Ono što je svima valjda jasno jest da je ekipa odustala od svih materijalnih zahtjeva koje su postavljali u štrajku. Na žalost, od njih je to bilo očekivano. Na samom počeku sam ukazivala koliko su njihovi zahtjevi promašeni i pravno ne mogu biti važeći, time niti realizirani. Na vrijeme sam upozoravala da riskiraju radna mjesta zaposlenika. Nije mi drago, no očito je došlo na moje', rekla je Šprem za Jutarnji.

Smatra da su štrajkovi bili katastrofalno osmišljeni, jer su rezultirali gubitkom dvije dnevnice, a da se pritom potencijal prosvjetara za prosvjede nije iskoristio.

'Ono što je postignuto sporazumom nije niti blizu onome što se tražilo od štrajka, iako su imali dobru priliku kvalitetnije pregovarati. Tri puta im je na stolu bila odgoda reforme. To što do toga nije došlo, suodgovorni su sindikati jer su prekasno reagirali na reformu o kojoj se priča od 2018. Po svojoj staroj praksi, oni su je se sjetili tek u veljači ove godine. Kao iskusnoj sindikalistici, stvari su mi bile jasne od početka, no oni su se utopili u vlastitoj lošoj strategiji', nastavlja Šprem.

Nepovjerenje prema sindikatima

Smatra da mogućnost sudjelovanja u radnim skupinama nije nikakav dobitak, jer je u kolektivnom ugovoru to ionako propisano.

'Jedino što mi je drago da se barem napravila sigurna zona po pitanju prve godine reforme strukovnih škola. Gledajući čitavu priču i taj štrajk na rate, pa ovaj debakl s kojim je to završeno, mogu reći da je ovo bio najneuspješniji štrajk u povijesti Hrvatske, a sporazum im čak nije niti izlazna strategija', kritizira je Sanja Šprem.

Najavila je kako u četvrtak počinju pregovori o Dodatku I Temeljnog kolektivnog ugovora za javne službe, u kojem će se pregovarati novom povećanju osnovice za izračun plaća.

Smatra da su članovi sindikata shvatili da je referendum zapravo pokušaj pranja odgovornih osoba za vlastite neuspjehe. Ako članstvo ne pristupi referendumu, odgovornost bi trebala pasti na čelnike triju sindikata, uvjerena je. 

'Ono što me žalosti su posljedice ovako neuspješnog štrajka i strategije, koja je od početka počela krivo. One će dugoročno imati posljedice po nastavnike i obrazovni sustav jer nikada lošija podrška javnosti nije bila. Koristili su agresivnu terminologiju, najavljivali udarac na učenike kada su najslabiji i, gledajući dugoročno, da, tu će biti posljedica po dignitet struke. Mene kao sindikalku najviše brinu dugoročne posljedice na buduća sindikalna organiziranja. Ovo će rezultirati nepovjerenjem prema sindikatima. Retorika im je bila žestoka, no tresla se brda, rodio se miš', zaključila je Sanja Šprem.