Hrvatski sabor u petak je glasao o raspravljenim točkama, među kojima i o državnom proračunu za 2026. godinu. Proračun je podržalo 77 zastupnika, dvoje je suzdržanih i 54 je bilo protiv.

To se glasovanje čekalo s posebnom pozornošću i zbog činjenice da je Vlada prihvatila nekoliko amandmana oporbenih zastupnika, koje dio javnosti vidi kao nove partnere većine.

Prije nego o samom proračunu, Sabor će glasovati o amandmanima na proračun i prateće financijske planove, njih oko 270, a koje je Vlada, uz izuzetak njih 15, odbila. Među tih 15, šest su predložili zastupnici većine, a 11 oporbeni - nezavisna Boška Ban, Dubravko Bilić i Ivica Baksa iz Nezavisne platforme Sjevera i Klub IDS-a.

Država u idućoj godini planira u svoju blagajnu uprihoditi 35,7 milijardi eura, dok bi joj rashodi trebali biti 39, 8 milijardi.

Očekuje se gospodarski rast od 2,7 posto, a glavni pokretač rasta BDP-a trebala biti domaća potražnja, dominantno osobna potrošnja. U idućoj se godini očekuje daljnji pad udjela javnog duga u BDP-u, na 56 posto, dok bi deficit konsolidirane opće države trebao biti 2,9 posto, isto kao i u 2025. godini.

Osim o proračunu, Sabor će glasovati i o drugim raspravljenim točkama, među kojima je o paket poreznih zakona koji uključuje dodatne porezne olakšice za poduzetnička sponzorstva neprofitnog sektora i društveno korisnih djelatnosti, kao i administrativno rasterećenje za poduzetnike.

Uz ostale, mijenjaju se i Zakon o porezu na dodanu vrijednost i Opći porezni zakon zbog usklađivanja sa Zakonom o fiskalizaciji, odnosno administrativnog rasterećenja ukidanjem pojedinih obrazaca.

Procjena je da će to ukidanje poduzetnicima donijeti rasterećenje u iznosu od 72,64 milijuna eura. Opći porezni zakon mijenja se i i zbog propisivanja izuzeća od obveze čuvanja porezne tajne za slučaj razmjene analitičkih podataka o naplati lokalnih poreza i poreza na dohodak između Porezne uprave i jedinica lokalne odnosno područne samouprave.