HITNI POSTUPAK

Sabor glasa o švicarcu, pa kreće u rebalans proračuna

18.09.2015 u 08:32

Bionic
Reading

Hrvatski sabor zasjedanje u petak nastavlja glasovanjem u 9 sati, a zatim će uslijediti rasprava o rebalansu državnog proračuna za 2015.

Predsjednik Sabora Josip Leko pojasnio je kako će saborska sjednica započeti pola sata ranije jer zastupnički klubovi imaju običaj u posljednje vrijeme saborsko zasjedanje započinjati stankom.

Rebalansom proračuna prihodi državnog proračuna i rashoda povećavaju za 1,8 milijardi kuna, uz zadržavanje planiranog deficita na 12,5 milijardi kuna ili 3,8 posto BDP-a.

Podignuta je procjena ovogodišnjeg rasta bruto domaćeg proizvoda (BDP) s 0,5 na 1,1 posto, zbog boljih makroekonomskih uvjeta od planiranih te gospodarskih pokazatelja za treći kvartal koji ukazuju na nastavak pozitivnih kretanja u gospodarstvu Hrvatske, pojašnjavaju iz vlade.

Novim planom za 2015. godinu planira se povećanje prihoda državnog proračuna sa 106,4 na 108,2 milijarde kuna, znači za 1,8 milijardi kuna. Od tih 1,8 milijardi kuna, 1,2 milijardi odnosi se na povećanje poreznih prihoda, dok je 600-700 milijuna povećanje iz vlastitih prihoda.

Najveće povećanje prihoda odnosi se na PDV, gotovo 750 milijuna kuna, uslijed izraženijeg povećanja potrošnje nakon poreznih izmjena i pozitivnije turističke sezone.

Također, dio većih prihoda odnosi se i na prijenos mirovinske štednje iz drugog u prvi stup, za otprilike 400 milijuna kuna.

Rashodi proračuna povećavaju se za za isti iznos kao i prihodna strana, dakle za 1,8 milijardi kuna. Pritom je najvećim dijelom izvršena korekcija rashoda za zaposlene za dva ministarstva - u Ministarstvu unutarnjih poslova za 111 milijuna kuna te u Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta za 131 milijun kuna. Potonjem je ministarstvu odobren i iznos od otprilike 300 milijuna za jubilarne nagrade.

Povećavaju se subvencije za 540 milijuna kuna i to prvenstveno zbog povećavanja izvora financiranja koja ne utječe na deficit opće države.

Korekcije su na rashodnoj strani učinjene i za jedinice lokalne i regionalne samouprave, za 210 milijuna kuna, povećana su i sredstva za socijalne naknade za 150 milijuna kuna, zbog indeksacija mirovina izdvojeno je 133 milijuna kuna više, a za dječji doplatak 90 milijuna kuna.

Deficit opće države ostat će na 12,5 milijardi kuna, što je 3,8 posto BDP-a po cash metodi. Izvanproračunski korisnici su također ostvarili određene planirane uštede, kao i jedinice lokalne samouprave, koje planiraju manjak od svega 0,1 posto BDP-a, što ukazuje da nije bio veliki utjecaj promjene porezne politike bio na njihove prihode, pojašnjavaju u vladi.