Alekperov je iskritizirao politiku oporezivanja naftnog biznisa u Rusiji, koji je u 21. stoljeću dospio pod snažnu kontrolu državnih organa, a državne tvrtke imaju monopol u nekim sektorima. Tvrdi da porezni sustav ne stimulira rad na novim nalazištima, jer se porezna osnovica određuje po razmjerima izvađene nafte, a ne po profitu. Zbog toga, kako objašnjava jedan od najbogatijih pojedinaca u Rusiji, kompanija koja ulaže dio zarade od prodaje fosilnih goriva u razvoj novih nalazišta, plaća isti porez kao i kompanije koje nisu zainteresirane za razvoj.

Za primjer monopola ovaj 61-godišnji oligarh daje i nova nalazišta na Arktiku, kamo se zasad pripuštaju samo državni Rosnjeft i Gazprom kao najveći svjetski dobavljač zemnog plina. Alekperov tvrdi da se ta nalazišta presporo razvijaju.

Ove riječi padaju na stol u trenutku kada je po količini izvađene nafte (preko deset milijuna barela dnevno), Rusija blago prestigla Saudijsku Arabiju. Cijena barela za naftu marke Urals lani je, nakon privremene blokade libijske nafte, dosegla rekordne cifre, a i danas se drži iznad 100 dolara.

Sam Alekperov u intervjuu je naznačio da bi ruske vlasti uskoro mogle pristati na reforme, jer i same priznaju lošu investicijsku klimu koja se, između ostalog, očituje u padu inozemnih ulaganja. Ako se ostvare najave da će rusku vladu u svibnju preuzeti predsjednik u odlasku Dmitrij Medvedev, to bi, prema nekim napisima, značilo odlazak iz izvršne vlasti nekih od ključnih 'nacionalizatora' naftnog sektora proteklih godina poput Igora Sečina te dolazak ekonomski liberalnijih Medvedevljevih ljudi.