Upotreba jednosmjernih jurišnih dronova radikalno je izmijenila ekonomiju modernog ratovanja. Dug niz godina primarna prijetnja bile su spore letjelice koje krstare brzinama od oko 150 do 185 kilometara na sat, a iako su učinkovite u iscrpljivanju protuzračnih sustava, njihova mala brzina i akustički potpis omogućili su ukrajinskim snagama razvoj jeftinih i učinkovitih metoda presretanja, primarno oslonjenih na mobilne protuzračne skupine opremljene teškim strojnicama i reflektorima te jeftinije presretačke dronove s elisama.

Kao izravan odgovor na visoku stopu presretanja starijih modela bespilotnih letjelica, koja je dosezala i do 95 posto, ruski vojno-industrijski kompleks započeo je masovnu proizvodnju platformi Geran-4 i Geran-5. Uvođenjem ovih sustava prekinuta je paradigma sporih proboja jer nove letjelice koriste turbomlazne motore, čime se drastično skraćuje vrijeme reakcije protuzračne obrane i taktički neutraliziraju konvencionalni mobilni timovi na tlu.

Geran-4, koji djeluje kao prijelazna platforma, zadržava neke tradicionalne karakteristike bespilotne letjelice, ali integrira turbomlazni motor, omogućujući brzine između 320 i 500 kilometara na sat. Osim toga, ima operativni domet od 770 kilometara, nosi teret od 50 kilograma i može krstariti na visinama do četiri kilometara. Ključno je to da njegov paket za navođenje sadrži antene s kontroliranim dijagramom prijema (CRPA) protiv ometanja, inercijalne navigacijske rezerve i automatizirane GSM navigacijske module koji koriste lokalizirane SIM kartice za zaobilaženje zapadnih protumjera elektroničkog ratovanja.

Američke komponente u ruskom dronu

Prema navodima ukrajinskih obavještajaca, Geran-4 pojavio se prvi put iznad Ukrajine prošlog svibnja. Za razliku od Gerana 3, koji je uglavnom koristio modificirani trup Šahida 136, novi dron ima namjenski konstruiranu konstrukciju za let većim brzinama jer strukturna čvrstoća starijeg modela nije bila dovoljna za letove velikim brzinama, a još manje za manevriranje pod visokim G opterećenjima. Valja reći da novi trup Gerana 4 ima kombinirani usisnik zraka i poboljšanu aerodinamičku učinkovitost, ojačanu strukturu te turbomlazni motor s povećanim potiskom. Kako bi se pak smanjio otpor zraka, broj tehnoloških otvora na trupu je minimiziran.

Zanimljivo je to da Geran-4 sadrži komponente proizvedene u Sjedinjenim Državama. Prema ukrajinskim navodima, u tom tipu drona pronađeno je ugrađeno računalo i čipovi koje proizvodi Texas Instruments, što naglašava nedostatke u globalnoj provedbi kontrole izvoza. Također, u Geranu 4 je nađen i kineski mrežni modem, a Rusi ga koriste za njegovo navođenje.

Uveden u operativnu upotrebu u kolovozu ove godine, Geran-5 se odmiče od geometrije delta krila svojih prethodnika, usvajajući cjevasti trup koji jako podsjeća na tradicionalnu krstareću raketu. Inače, on može postići maksimalnu brzinu od 600 kilometara na sat i djelovati na visinama do šest kilometara, a prošireni operativni radijus iznosi mu oko 1000 kilometara.

Geran-5 koristi algoritme strojnog vida i umjetne inteligencije, što mu omogućuje prepoznavanje cilja u terminalnoj fazi leta i autonomno praćenje neovisno o aktivnim vezama operatera. Postoji i specijalizirana inačica naziva K5 te koristi navigacijske module za usklađivanje terena, što sustavu omogućuje usporedbu snimaka tla u stvarnom vremenu s unaprijed učitanim kartama kada je satelitska veza potpuno prekinuta. Osim toga, Rusi su u Geran-5 ugradili mrežne repetitore za radio signale kako bi se videozapisi napada mogli snimiti i odmah prenijeti.

Jedinstvena mreža ranog upozoravanja

Da bi se suprotstavila rastućoj ruskoj prijetnji, ukrajinska vojska restrukturirala je svoju doktrinu protuzračne obrane od pasivne lokalizirane obrane prema dinamičnom, višedomenskom sustavu. S obzirom na to da mobilne kopnene skupine nisu u stanju pratiti ciljeve brzine 600 kilometara na sat, Ukrajina se sve više oslanja na svoju flotu lovaca tipa F-16 kao mobilnih i brzih platformi za presretanje. Iako je vrlo učinkovita u obaranju dronova raketama zrak-zrak, ova strategija znatno povećava broj sati naleta aviona i odvraća vrhunske taktičke letjelice od bliske zračne podrške na prvoj crti bojišnice.

Kako bi riješile problem asimetrije troškova korištenja skupih protuzračnih raketa protiv dronova vrijednih manje od milijun dolara, ukrajinske obrambeno-tehnološke tvrtke kao što je Wild Hornets dizajnirale su namjenske bespilotne letjelice velikih presretačkih brzina. Među njima je platforma Sting S i Electrospatium. Budući da je jurenje drona brzine 600 kilometara na sat s leđa matematički teško za presretače niže klase, ukrajinska doktrina naglašava geometriju frontalnog presretanja. Naime, automatizirani sustavi praćenja potiču dron presretač da se frontalno sudari s nadolazećim Geranom.

Također, Ukrajina je započela s tranzicijom svoje taktičke protuzračne obrane u jedinstvenu mrežu poznatu kao linija dronova. Ovaj koncept tretira obranu kao kontinuiran vertikalni i horizontalni volumen prostora, a ne kao ravnu liniju rovova. Pritom automatizirani senzorski nizovi detektiraju dolazeće vektore mlaznih dronova, odmah izračunavajući i predajući koordinate cilja posadama presretača koje čekaju i nalaze se duž zone uništenja duboke između 10 i 15 kilometara, osiguravajući kontinuirano djelovanje od otkrivanja cilja do njegove terminalne faze leta.

Ukrajinci u borbi protiv ruskih dronova koriste i sustave pametnog lažiranja signala, čime se protivničke letjelice skreću sa svojih predviđenih putanja i prisilno spuštaju na nenaseljena područja. U blizini pak kritičnih urbanih i industrijskih centara, poput Kijeva, ubrzano implementiraju specijalizirane automatizirane protuzračne kupole opremljene radarskim i termovizijskim sustavima za rano otkrivanje brzih niskoletećih objekata.

Vojni analitičari ističu da ukrajinski model obrane predstavlja dinamičan znanstveno-tehnološki ekosustav u kojem se inovacije testiraju i implementiraju izravno na bojištu te stručnjaci zaključuju da uspjeh protiv nove klase brzih ruskih mlaznih dronova ovisi o brzini razvoja algoritama umjetne inteligencije za autonomno praćenje unutar ukrajinskih presretača i o integraciji senzorskih podataka u jedinstvenu mrežu ranog upozoravanja.