Prema upozorenjima analitičara, Moskva bi mogla pokušati potaknuti separatističke pokrete, ubaciti diverzante i iskoristiti reakciju NATO-a kako bi testirala jedinstvo Saveza. Stručnjak za sigurnost i upravljanje krizama Marcin Samsel smatra da se pojedine aktivnosti već odvijaju, a posebno osjetljivim razdobljem smatra prijelaz iz ove u iduću godinu.

Narva, grad s više od 50.000 stanovnika na sjeveroistoku Estonije, nalazi se uz istoimenu rijeku koja je dijeli od ruskog Ivangoroda. Prema službenim podacima, gotovo 90 posto njezinih stanovnika svakodnevno govori ruski, što Moskva pokušava iskoristiti u svojoj propagandi.

Ruski mediji prikazuju Narvu kao mjesto u kojem je ruskojezično stanovništvo izloženo pritiscima zbog jezika kojim govori te naglašavaju njegove kulturne i povijesne veze s Rusijom. Takva bi naracija, upozoravaju analitičari, mogla poslužiti kao opravdanje za buduće rusko uplitanje.

Analitičari američkog Instituta za proučavanje rata (ISW) upozorili su da bi operacija u Narvi mogla biti i test spremnosti NATO-a da odgovori na napad na jednu od svojih članica u skladu s člankom 5. Sjevernoatlantskog ugovora, koji predviđa kolektivnu obranu.

Scenarij nalik onome na Krimu 2014. godine

Marcin Samsel, stručnjak za sigurnost i upravljanje krizama te predavač na Visokoj školi za administraciju i poslovanje u Gdyniji, smatra da Rusija ne razmatra samo moguće djelovanje u Estoniji, nego da se određene aktivnosti već provode.

‘To su stvarni scenariji koji se očito već oblikuju. Oni se razvijaju u hodu. Širi se raspon aktivnosti koje bi mogle dovesti do krize i sukoba. Neizvjestan je samo trenutak u kojem bi se to moglo dogoditi. Prijelaz iz ove u iduću godinu mogao bi biti osjetljivo razdoblje. Rusi posebno vole to vrijeme’, rekao je Samsel za poljski portal Interia.

Prema njegovoj procjeni, moguća operacija u Narvi mogla bi se odvijati u nekoliko faza, po obrascu koji podsjeća na ruske aktivnosti na Krimu i u dijelovima istočne Ukrajine 2014. godine.

Moskva bi najprije mogla pokušati mobilizirati lokalno stanovništvo sklono Rusiji i potaknuti stvaranje separatističkih skupina. One bi potom mogle zauzimati zgrade lokalnih vlasti, uspostavljati kontrolu nad prilaznim cestama i blokirati pristup gradu.

Blizina ruske granice olakšala bi dopremanje dodatnih ljudi, oružja i eksploziva. Samsel upozorava da bi Rusija mogla poslati i diverzante koji bi poduprli operaciju i osigurali njezinu logistiku.

Sličan je obrazac Moskva primijenila 2014. godine na Krimu i u dijelovima istočne Ukrajine, gdje su proruske skupine, uz sudjelovanje pripadnika ruskih snaga bez službenih oznaka, sudjelovale u destabilizaciji i preuzimanju kontrole nad teritorijem. Ti su događaji prethodili ruskoj invaziji na Ukrajinu u veljači 2022. godine.

Ako NATO ne reagira dovoljno brzo, prijeti eskalacija

Prema Samselu, presudna bi bila brzina i odlučnost odgovora NATO-a. Ako bi reakcija Saveza na eventualnu rusku operaciju bila prespora ili nedovoljno snažna, situacija bi mogla eskalirati do otvorenog vojnog sukoba.

‘Tada već možemo očekivati konvencionalni napad ruske vojske. Rusi samo čekaju izgovor. Potreban im je kako bi vlastitom stanovništvu objasnili sljedeće poteze’, upozorio je stručnjak.

Takav bi izgovor Kremlju, prema njegovoj procjeni, mogao poslužiti za opravdavanje sukoba s NATO-om, ali i za ostvarivanje unutarnjopolitičkih ciljeva. Među njima su uvođenje opće mobilizacije, pojačavanje pritiska na političke elite i dodatno vezivanje oligarha uz rusko vodstvo.

Estonija se priprema za provokacije, ali...

Estonske vlasti zasad ne smatraju da su izravna invazija ili intervencija pripadnika ruskih snaga bez oznaka, poznatih kao ‘zeleni čovječuljci’, u Narvi neposredna prijetnja. Kako navodi Interia, Tallinn mogućnost provokacija smatra realnom, ali ne procjenjuje da je napad u kratkom roku neizbježan.

Estonija i Latvija istodobno poduzimaju mjere kojima žele smanjiti rizik od separatizma. Prema Samselu, one uključuju i postupke protiv osoba koje ne ispunjavaju određene uvjete povezane s poznavanjem jezika i osnovnim znanjem o državi u kojoj žive. Cilj je, kako objašnjava, otežati eventualne pokušaje iskorištavanja ruskojezične zajednice za stvaranje separatističkih pokreta.

Tallinn, prema informacijama koje prenosi Interia, kao krajnju mjeru u slučaju ozbiljne eskalacije razmatra i potpuno zatvaranje granice s Rusijom. Estonske vlasti procjenjuju da bi takav potez Moskvi nanio znatnu štetu, no zasad ga ostavljaju kao mogućnost za izvanredne okolnosti.