Samo u 2012. diljem svijeta zabilježeno je 7,6 milijuna ljudi koji su natjerani u bijeg iz svoje domovine. Najviše je ljudi raseljeno zbog građanskih ratova u Siriji, Afganistanu, Somaliji, Iraku, Maliju, Sudanu i DR Kongo. Neke od tih humanitarnih katastrofa direktno su prouzročile vojne akcije vodećih zapadnih sila.

Ukupan broj prognanika u svijetu procjenjuje se na 43 milijuna.

Dodatni problem predstavlja činjenica da većinu tih ljudi nije udomio ekonomski najrazvijeniji dio svijeta (Europska unija i Sjeverna Amerika), nego su utočište, napustivši svoju domovinu, našli u susjednim zemljama koje im često ne mogu osigurati osnovne životne uvjete.

Najveći teret u 2012. godini preuzeli su Pakistan (1,64 milijuna prognanika) i Iran (868.200). Pritom je BDP po glavi stanovnika Irana – a pogotovo Pakistana - znatno niži od svih članica EU-a. Na listi zemalja udomiteljica slijede Njemačka (589.700) i Kenija (564.900). SAD-a nema među prvih deset.

Na problem je jučer upozorio i vođa najmnogoljudnije zapadne konfesije, rimski papa Franjo. Pozvao je na pomoć izbjegličkim obiteljima kojima po njegovim riječima 'prijeti raspad'.

'Pozvani smo da im pomognemo, da budemo spremni na razumijevanje i gostoprimstvo. Uz opasnosti koje ih vrebaju na putu, tim obiteljima nerijetko prijeti raspad, a u zemljama koje ih prihvaćaju nailaze na kulturu i društvo različito od njihovog', rekao je papa jučer u Vatikanu pred šezdesetak tisuća ljudi. Katolička crkva po svijetu ima mnogo karitativnih organizacija za prihvat izbjeglih ljudi koji često nemaju nikakve imovine. U Hrvatskoj, također, mnoge župe skupljaju humanitarnu pomoć.

Prema UNHCR-ovim podacima iz 2012., najviše izbjeglica u Europi udomila je Njemačka – oko 589.700. Slijedi Turska sa 267.100, ali taj broj je zbog rata u susjednoj Siriji danas vjerojatno mnogo veći i silno se mijenja svakim danom. Inače, prema podacima iz 2010. (prije tzv. Arapskog proljeća) kao zemlja s najvećim brojem registriranih prognanika u Europi navodila se Srbija (mahom ljudi protjerani iz BiH i Hrvatske), a na četvrtom mjestu bila je Hrvatska.