PRIORITETI I VANJSKE POLITIKE RH

Razvojna pomoć kao alat u suzbijanju siromaštva i terorizma

10.12.2015 u 16:00

Bionic
Reading

Hrvatska razvojnu suradnju smatra jednim od ključnih instrumenata međunarodnih odnosa i hrvatske vanjske politike, kazala je prva potpredsjednica Vlade i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić u izjavi novinarima u Luxembourgu na svečanosti zatvaranja Europske godine za razvoj posvećene podizanju svijesti javnosti o politici međunarodne razvojne suradnje

'Hrvatska je u zadnje četiri godine stavila velik naglasak na suradnju s nizom zemalja važnih za nju i zanimljivih, kako u gospodarskoj tako i u političkoj suradnji. Razvojnu suradnju smatramo jednim od ključnih instrumenata međunarodnih odnosa i naše vanjske politike', kazala je Pusić i podsjetila da je zbog takvog pristupa Hrvatska bila zainteresirana te je i dobila mjesto povjerenika za razvojnu suradnju Nevena Mimice u Europskoj komisiji.

'Hrvatska ima svoj koncept razvojne suradnje gledajući na nju kao dvosmjernu ulicu u kojoj oba partnera imaju koristi, a razvojna suradnja je za nas i europski projekt – bilateralni projekt ne samo sa zemljama u regiji, nego i sa zemljama kao što je Afganistan, Burma, Angola, Kolumbija … Razgovarali smo o načinu provedbe takozvanih strateških razvojnih ciljeva konkretno njih 17 definiranih na zadnjoj sjednici i prihvaćenih na Općoj skupštini UN-a koji su zamijenili famozne milenijske ciljeve', kazala je Pusić u izjavi novinarima.

Ciljevi bi trebali biti ispunjeni do 2030., a kako je objasnila Pusić, uključuju niz elemenata s pristupom koji smatra da se mnoge krize kao što su emigracijska, izbjeglička, a donekle i terorizam kao globalna opasnost i globalni neprijatelj svih država, mogu riješiti zahvaljujući i razvojnoj suradnji.

Razvojna suradnja pridonosi i sigurnosti te stabilnosti RH

Suzbijanje siromaštva jedan je od najsloženijih globalnih izazova s kojima se susreće današnje čovječanstvo. Siromaštvo ne poznaje granice, a usko je povezano s ostalim globalnim izazovima poput oružanih sukoba, terorizma, organiziranog kriminala, ilegalnih migracija, nedostatka dobrog upravljanja, nedostatka pitke vode, povećanja cijena hrane, energenata, pandemija HIV/AIDS i ostalih bolesti te klimatskih promjena.

Mehanizam za pružanje odgovarajućeg odgovora za suočavanje s tim globalnim izazovima pruža razvojna pomoć koja predstavlja pomoć u novcu i investicijama s izričitom svrhom pružanja potpore razvoju slabije razvijenih zemalja te pružanja žurnog odgovora na humanitarne krize i njihove posljedice. Ona predstavlja i važan instrument za osnaživanje globalnog partnerstva te postaje sve značajnija u vrijeme globalne financijske i gospodarske krize, a u MVEP-u ističu i da učinkovita razvojna suradnja posljedično doprinosi osnaženoj sigurnosti i stabilnosti Hrvatske kako u regionalnom tako i globalnom okviru.

Država i civilno društvo kao partneri

Pusić je kazala i da se razgovaralo i o mogućnostima i dosadašnjim iskustvima koja imamo u Hrvatskoj te iskustvima civilnog društva u kombinaciji s drugim državama. Naime, postoji 'mogućnost suradnje s gospodarskim sektorom i privatnim sektorom koji ima interesa u razvojnoj suradnji ne samo zato što može raditi u tim zemljama nego i zato što se kroz takvu suradnju sprečava i neke globalne opasnosti koje utječu i na svijet gospodarstva'.

Kada je riječ o djelovanju i partnerstvu civilnog društvu, valjda podsjetiti da u Hrvatskoj postoji CROSOL - Platforma za međunarodnu građansku solidarnost Hrvatske kao nestranačka i neprofitna organizacija civilnog društva aktivna u području međunarodne razvojne suradnje i humanitarne pomoći, a čine ju brojne organizacije civilnog društva.