LOŠE VIJESTI

Razbijanje iluzija o Europskom sudu za ljudska prava

  • Autor: Marina Barukčić
  • Zadnja izmjena 30.05.2014 09:21
  • Objavljeno 30.05.2014 u 09:21
Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu

Europski sud za ljudska prava u Strasbourgu

Izvor: Sipa Press / Autor: Stringer

Kada je u Hrvatskoj netko nezadovoljan presudom, kada smatra da država krši njegova ljudska prava, tada prijeti tužbom Europskom sudu za ljudska prava u Strasbourgu. U tom trenutku ta instanca u Francuskoj čini se kao jedino mjesto na kontinentu na kojem čovjek može istjerati pravdu protiv sustava. No postoje sve ozbiljniji argumenti da je posrijedi tek fama, da straszburški sud nije ništa manje koruptivan i netransparentan od neslavnog hrvatskog pravosuđa

Ugledni hrvatski odvjetnici, s iskustvom na Europskom sudu za ljudska prava, sinoć su u Hrvatskom novinarskom domu u Zagrebu zajednički ustvrdili da je sud u Strasbourgu tek mjesto za uništavanje dokumenata. U tome su im pomogli novinari koji su godinama istraživali te postupke.

Čak je 97 do 98 posto tužbi koje dođu na sud za ljudska prava iz Hrvatske već u startu odbačeno, odnosno proglašavaju se nedopuštenima. Dakle, odvjetnici u Hrvatskoj uglavnom su navikli primati odbačaje iz Strasbourga, ali uz to su već naviknuti i da, osim šture obavijesti, ne dobivaju i obrazloženja odluke o nedopuštenosti što je protivno Konvenciji o ljudskim pravima.

'Sudska odluka ne može biti povjerljiva u odnosu na osobu na koju se odnosi, jer bi takva odluka činila besmislenim cijeli sudski postupak', navodi splitski odvjetnik Ico Škarpa u svom radu o nepravilnostima na Europskom sudu za ljudska prava.

Jedan od organizatora okruglog stola novinar Darko Petričić rekao je da žele upozoriti građane da je sud u Strasbourgu očito sud za zemlje 'trećeg svijeta'. 'Želimo hrvatske građane, koji misle ići na taj sud, upozoriti i spustiti ih na zemlju. Želimo ih pripremiti da ne očekuju previše, da tamo nema više ni manje korupcije nego u hrvatskom pravosuđu', rekao je Petričić.

Kada jedna tužba bude odbačena, ona sa cijelim spisom bude uništena već za šest mjeseci. Sud u Strasbourgu nadležan je za više od 40 zemalja potpisnica Konvencije o ljudskim pravima, a iz svake zemlje godišnje stigne oko 1.000 predmeta. 'Znači da prime oko 40 tisuća predmeta godišnje i nemoguće je da sve riješe na vrijeme. Zato se presude u 90 posto slučajeva odbijaju ili proglašavaju nedopuštenima', objašnjava Petričić.

Odvjetnik Čedo Prodanović prisjetio se vremena kada se u Hrvatskoj jedva čekalo da 1997. potpišemo Konvenciju o ljudskim pravima kako bi sud u Strasbourgu postao nadležan i za nas: 'Jedva smo čekali da prijavimo sve nepravde pred domaćim sudovima, pogotovo u slučajevima pojedinac protiv države, i da budemo zaštićeni. (…) No nakon iskustva u Haagu i dva slučaja u Strasbourgu, vidim da su to birokratizirani sudovi koji su postali sami sebi svrhom i da najprije brinu o svojim plaćama, a onda usput nama dijele pravdu.'

Prepričao je kako je zastupao jednu hrvatsku sutkinju koja je, kaže, bila u nemilosti državne uprave i kojoj su stalno 'servirali' nove stegovne postupke. Jedan stegovni postupak završio je nepovoljno za nju pa su podnijeli tužbu u Strasbourg. 'Dva mjeseca kasnije, u studenom 2012., javili su nam da je zahtjev nedopušten. Uz tu informaciju napisali su da nećemo više primati nikakve podneske vezane za taj slučaj i da će njezin spis biti uništen', prepričao je Prodanović.

Kako se sutkinja konzultirala s jednim sucem Europskog suda u Luxembourgu dobila je ohrabrenje da zatraži spis i da vidi odluku u Strasbourgu. 'Nakon toga dobili smo dopis u kojemu nas praktički pitaju što će nam odluka kada žalba nije dopuštena. Još jednom su rekli da nam više neće ni odgovarati', kaže Prodanović. No sutkinja nije popuštala i otišla je s kolegicom izvršiti uvid u spis, no u spisu nije bilo odluke. 'Predsjednik suda Spielman oglušio se te su nas pitali zašto se oko toga mučimo kada se ne možemo žaliti', prepričao je Prodanović suludu situaciju s Europskog suda za ljudska prava.

Prodanović nakon svega sumnja da su suci uopće vidjeli zahtjev i da je odluka s obrazloženjem ikada postojala. 'Nismo dobili odluku do sada, a bojim se da nikada nećemo. Pravda na Europskom sudu ostaje parola o kojoj smo nekada sanjali, a sad vidimo da je pusti san', rekao je Prodanović.

Slobodni novinar Ivica Grčar godinama se bavi problemima sa spomenutog suda u Francuskoj. Kako bi shvatio što se događa, ispitao je sustav i provjerio tko donosi neobrazložene odluke o odbačajima tužbi. Rekao je da je protokolom određeno da tužbe prima sudac pojedinac koji u predpostupku odlučuje je li tužba dopuštena ili ne. Na odjelu za Hrvatsku sutkinja je Austrijanka Elizabet Steiner.

'Nemam dokaza da Steiner radi nekorektne stvari
i da ona ne dostavlja obrazloženja odluka, ali nemoguće je da ne zna da je čak 98 posto predmeta iz Hrvatske odbijeno', rekao je Grčar. Objasnio je da prema Konvenciji o ljudskim pravima svaka odluka mora biti obrazložena i pismena.

S druge strane, u sudskom odjelu za Hrvatsku, sjedi desetak ljudi iz našeg pravosuđa u statusu sudaca izvjestitelja koji bi trebali odlučivati zajedno sa sutkinjom Steiner. 'Šefica odjela za Hrvatsku je Elica Grdinić. Ja sam postavio upit glasnogovorniku suda da mi omogući da pišem tekst o tom odjelu, o tim ljudima, što i kako rade, kako ih se bira, zapošljava, tko to odlučuje kako oni dolaze u Strasbourg… Do danas nisam dobio odgovor na to', rekao je Grčar.

Slična iskustva ima i odvjetnik Veljko Miljević koji je stekao dojam da se odluke na Europskom sudu za ljudska prava odluke više ni ne pišu. 'Pišu se samo obavijesti da je sudac pojedinac odlučio, odluka nema nigdje. Pitanje je je li sud sadržaj zahtjeva tužitelja uopće vidio', kaže Miljević koji se obratio i Vijeću Europe po tom pitanju, ali kaže da nikakav odgovor nije dobio.

Splitski odvjetnik Ico Škarpa rekao je da je taj sud postao toliko neodgovoran i neorganiziran da će teško preporučiti klijentu da se tamo ide boriti za pravdu. 'Sud u Strasbourgu je postao nešto što i sami dužnosnici Vijeća Europe nazivaju smokvinim listom i praznom fikcijom', rekao je Škarpa.

Novinar Grčar rekao je za kraj da ga zanima kako se biraju suci izvjestitelji iz Hrvatske te je ustvrdio da ne vjeruje šefici odjela za Hrvatsku Elici Grdinić.

Odgovor na pitanje kako se biraju suci pokušao je dati novinar Petričić kojemu je, tvrdi, ministar pravosuđa Orsat Miljenić jednom prilikom rekao da pravosuđe nema ništa sa sudom u Strasbourgu. 'Rekao mi je da suce delegira Ministarstvo vanjskih poslova, a onda Ministarstvo pravosuđa samo potvrđuje te suce. Ja to nisam znao i to dokazuje da je taj sud pod kontrolom politike', kaže Petričić.

Pratite nas na društvenim mrežama:

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!