'Do sredine stoljeća razina Jadranskog mora porast će za 20 do 30 centimetara. Broj obalnih poplava bit će 30 puta veći', pišu slovenski mediji pozivajući se na znanstvenike koji razbijaju mitove o klimatskim promjenama.

I znanstvenici s Instituta Ruđer Bošković (IRB) proveli su različite studije proučavajući porast razine mora, naročito ekstremnih klimatskih događaja u budućnosti. Prema istraživanju koje su proveli na Ruđeru koristeći klimatski numerički model, do kraja stoljeća poplave u nekim područjima uz istočnu obalu Jadrana bit će učestalije nego u nekim drugim njegovim dijelovima, ponajprije zbog promjene režima vjetrova.

'Sam iznos porasta razine mora, oko pola metra do kraja stoljeća, kako se navodi u izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene (IPCC), ili više, kako kažu neke studije, velikim je dijelom uvjetovan globalnim otpanjem leda, naročito Antarktika i Grenlanda, i porasta temperature zraka. Potonje je naročito bilo bitno u 2024. godini, kad je upravo zbog toplinski uvjetovanog širenja stupca mora ubilježen najviši godišnji porast globalne razine mora ikada', objašnjava dr. sc. Ivica Vilibić s Instituta Ruđer Bošković.

'Zbog jakog porasta saliniteta u Jadranskom moru u posljednjih nekoliko desetljeća te zbog smanjenja dotoka rijeka u njegovu sjevernom dijelu, ovi trendovi su nešto blaži i kao takvi se predviđaju u budućnosti na sjevernom Jadranu.

S druge strane, dugoročna mjerenja jasno ukazuju na to da ekstremne razine Jadrana i poplave naglo rastu u posljednjih desetak godina. Pitanje je je li izmjeren izrazit porast saliniteta u sjevernom dijelu Jadranskog mora samo varijabilnost na dekadskoj skali ili ireverzibilan proces. U prvom slučaju porast razine mora će više-manje slijediti globalne trendove, a u potonjem će biti nešto niži. U svakom slučaju, porast razine mora je vrlo izvjestan na cijelom Jadranu, više na južnom i srednjem, a nešto manje na sjevernom, jedino je nepoznanica intenzitet samog porasta', kaže dr.sc. Vilibić.

Meteorološki cunami

Ovaj je ruđerovac na čelu tima Glomets u Zavodu za istraživanje mora i okoliša u Zagrebu (ZIMO), najvećem multidisciplinarnom zavodu IRB-a, u kojemu više od stotinu znanstvenika redovito analizira podatke o vodi, zraku, sedimentima i mikroorganizmima.

U ambicioznom projektu Glomets istražuju se malo poznati, ali potencijalno razorni fenomeni meteoroloških cunamija. Riječ je o snažnim valovima koji nastaju uslijed atmosferskih poremećaja, poput naglih promjena tlaka zraka i vjetra ili eksplozivnih erupcija vulkana tisućama kilometara daleko.

Naime, kada je eruptirao vulkan Hunga Tonga-Hunga Ha’apai 2022. godine, more na cijelom planetu je 'zazvonilo'. Znanstvenici su analizirali te podatke i sada razvijaju modele koji mogu pomoći u predviđanju takvih cunamija u budućnosti, nastalih ne samo zbog vulkana, već i zbog sve intenzivnijih oluja u eri klimatskih promjena i povezanih poremećaja u atmosferi.

'To su pojave koje ne dolaze s podrhtavanjem tla, nego s promjenama u zraku, a bez odgovarajućih sustava praćenja i upozoravanja mogu biti iznimno opasne', objašnjava dr. sc. Vilibić.