PROZVAO GA ZA SENZACIONALIZAM

Ravnatelj Državnog arhiva pisao Petrovu: Niste nas ništa pitali!

07.02.2017 u 15:07

Bionic
Reading

Nakon što je iz Mosta stigla najava izmjena zakona kojima bi se otvorili državni arhivi do 22. prosinca 1990., stigla je oštra kritika od struke predvođene ravnateljem Hrvatskog državnog arhiva Mariom Stipančevićem

U otvorenom pismu upućenom predsjedniku Sabora Boži Petrovu pojedinci iz struke podsjećaju kako se za vikend u javnosti pojavila informacija kako su ovih dana upravo dovršene izmjene 'Zakona o državnom arhivu' koje stranka Most stavlja u proceduru u Hrvatskom saboru. Pritom, upozoravaju potpisnici pisma, koje prenosi N1, nije bilo reference na mišljenje struke ili resornog ministarstva o tom pitanju, niti se bilo kome iz arhivske struke dalo mogućnost nešto o tome reći u javnosti.

'Kao predstavnici stručne arhivističke zajednice sa pozicija središnjih ustanova, tijela i organizacija stručne arhivističke zajednice u Hrvatskoj, želimo naglasiti kako senzacionalizam u lansiranju informacija i prenošenju vijesti koje se tiču tako važnih stvari, a bez uključivanja same struke ne smatramo primjerenim', poručuje se u pismu predsjedniku Sabora.

Arhivisti su, pojašnjava se u pismu, u Hrvatskoj niz godina razapeti između naravi vlastitog poslanja iz kojeg proizlazi imperativ omogućavanja dostupnosti i korištenja gradiva u državnim arhivima, svakome pod jednakim uvjetima, i brojnih ograničenja koja proizlaze iz različitih zakonskih, provedbenih i ugovornih obveza koje su arhivistima kao stručnjacima izvana nametnute.

'Dugogodišnja stručna obrazlaganja i cijeli niz nastojanja od strane same struke uvijek su zahvaljujući čvrstim argumentima završavala zaključkom kako je neophodno ući u postupak donošenja posve novog arhivskog zakona. Međutim, učestale političke promjene i diskontinuitet u svim spomenutim nastojanjima u odnosu na resorno ministarstvo, nisu do danas omogućili da se reforma arhivskog zakonodavstva dovrši u skladu sa suvremenim potrebama i stavovima struke', stoji u pismu Petrovu.

Arhiviste, dodaju, u ovom novom slučaju nitko ništa nije pitao. 'Spominje se mijenjanje 'Zakona o državnom arhivu' (nepostojećega), a ne važećega 'Zakona o arhivskom gradivu i arhivima' koji se odnosi na sve arhive i način djelovanja arhivske službe u Hrvatskoj. Iz toga ni upućeni ni neupućeni čitatelj ne može razlučiti radi li se o pogrešci onih koji namjeravaju mijenjati zakon ili o pogrešci slabo informiranih novinara. Vjerojatno je tome tako upravo stoga što od arhivista nije zatražena odgovarajuća informacija, niti im je u javnosti dana prilika da o relevantnim pitanjima obrazlože stručni stav i meritum problema. Ta je prilika uglavnom dana pojedinim konačnim konzumentima arhivskoga gradiva koji stvari promatraju isključivo iz vlastite perspektive', poručuje se u pismu.

'Arhivisti su prvi koji žele ukloniti svaku neosnovanu prepreku i ograničenje između gradiva koje čuvaju i stručno obrađuju i njegovih potencijalnih korisnika bez obzira na njihovu provenijenciju. Upravo stoga pozivamo političke strukture da se pitanjima neophodnih promjena u arhivskoj struci ne prilazi parcijalno, a pogotovo ne bez temeljne stručne i šire javne rasprave. Samo sinergijom struke i politike moguće je iznaći najkvalitetnija rješenja', stoji u pismu koje potpisuju v.d. ravnatelja Hrvatskog državnog arhiva Mario Stipančević, predsjednik Hrvatskog arhivskog vijeća Darko Rubčić, predsjednik Hrvatskog arhivističkog društva Dražen Kušen i predstojnik Katedre za arhivistiku i dokumentalistiku OIKZ FFZG Hrvoje Stančić.