Slijetanjem prvih Rafalea započinje nova era HRZ-a te prastari MiG-ovi 21 odlaze u zasluženu povijest, a na scenu stupa jedan od ponajboljih borbenih aviona 4,5 generacije. Evo što sve trebate znati o hrvatskim Rafaleima.

Ministar obrane Ivan Anušić najavio je ovih dana da će nove čuvare našeg zračnog prostora, povijesnim letom od Bordeauxa do Zagreba u trajanju od sat i 40 minuta, dovesti naši piloti obučeni u Francuskoj. Pritom je podsjetio da je u Francusku na obuku upućeno oko 90 naših pilota i tehničkog osoblja, s time da je obuka tehničkog osoblja započela krajem 2022., a letačkog u prvom kvartalu prošle godine. Prema planu, ostali avioni, sveukupno deset jednosjeda i dva trenažno-borbena dvosjeda, trebali bi doći do kraja 2025. godine.

Proces nabave zamjene za dotrajale MiG-ove započeo je u prosincu 2020., nakon što je u siječnju 2019. neslavno okončan dogovor s Izraelom oko nabave eskadrile američko-izraelskih aviona F-16 Barak. U tom propalom poslu krivnju je preuzeo Izrael jer je do samog kraja procesa nabave tvrdio da Sjedinjene Države neće praviti probleme oko prodaje polovnih aviona starih 30 godina. Izraelska uvjeravanja pokazala su se pogrešnima jer SAD, odnosno proizvođač Lockheed Martin, nije dozvolio prodaju aviona s opremom koju ugrađuje treća strana. Stoga je Hrvatska bila primorana pokrenuti novi natječaj te je, s obzirom na istjecanje resursa MiG-ova, izgubljeno dragocjeno vrijeme.

Na novi natječaj, koji je nadziralo petnaesteročlano Vladino Međuresorno povjerenstvo za nabavu višenamjenskog borbenog aviona, javila su se četiri ponuđača. Premda povjerenstvo tijekom evaluacije nije u početku izlazilo s detaljima ponuda u javnost, kasnije je otkriveno da je SAD ponudio nove avione F-16 Block 70, Šveđani nove Gripene C/D, Francuzi polovni Rafale, a Izrael isto tako već korištene F-16 C/D Block 30. Povjerenstvo je nakon opsežnog postupka preporučilo državnom vrhu dvije najbolje ponude, onu najpovoljniju za nove i najbolju ponudu za rabljene avione. Vlada RH na kraju se odlučila za rabljene Rafale u konfiguraciji F3-R, kakvu trenutno koriste i Francuske zračne i svemirske snage, premda su dugo bili na glasu kao avioni koji se ne mogu prodati.

Rafaleov spor razvoj krajem 80-ih i tijekom 90-ih, uzrokovan rezovima u francuskom obrambenom proračunu, zadavao je glavobolje Francuzima i nije znatno pomagao u njegovoj promidžbi u inozemstvu. Radilo se o novom, borbeno dokazanom avionu, pa se stjecao dojam, posebice kod europskih partnera, da je bolje oslanjati se na američko naoružanje. Proizvođač Dassault Aviation početkom i sredinom 2000-ih pokušavao ih je prodati Belgiji, Brazilu, Finskoj, Kuvajtu, Singapuru, Švicarskoj, Južnoj Koreji, Omanu i Maroku, no u međuvremenu su se pojavili švedski Gripeni, znatno modificirani F-16 te novi F-35, pa su se te države odlučile na kupnju tih modela aviona.

Nabava kojoj 'kumuju' geopolitičke silnice

Valja istaknuti da se Rafale nedugo nakon početnih propalih pregovora o kupnji iskazao u borbama iznad Afganistana, a potom u Libiji, Sahelu i na Levantu. Osam godina kasnije Pariz je mogao odahnuti jer su uslijedile prve narudžbe Rafalea - 24 komada Egiptu, 36 Katru i isto toliko Indiji godinu kasnije. Prodajni uspjeh tumačio se američkom politikom prema Arapskom proljeću te sankcijama Washingtona nad Indijom zbog njezinih nuklearnih testova pa su se te tri države odlučile za avion s raznovrsnijim naoružanjem iz više dostupnih izvora. Potom se u reklamiranje Rafalea aktivnije uključio i francuski državni vrh, a njegovoj naknadnoj prodaji poprilično su 'kumovale' brojne geopolitičke silnice i interesi diljem svijeta, ali i znatno povoljniji i manje kompliciraniji uvjeti prodaje od američkih pandana.

Svakako je tome doprinijela i činjenica da je Rafale dokazano sposobna platforma s moćnim naoružanjem, stoga ne čudi to da su se za njega gotovo usporedo s Hrvatskom odlučile Grčka, Ujedinjeni Arapski Emirati i Indonezija. Prema najnovijim podacima, za Rafalea su zainteresirani Bangladeš, Irak, Kolumbija, Malezija, Saudijska Arabija, Srbija i Uzbekistan, ali oko tih aranžmana postoje brojne političke i strateške prepreke.

Rafale F3-R je dvomotorni avion generacije 4,5 te ima mogućnost superkrstarenja, odnosno letenja nadzvučnom brzinom bez korištenja naknadnog dogorijevanja goriva, čime se ono ujedno štedi. Standard F3-R, kakav je nabavila Hrvatska, posljednji je operativni standard tog aviona odobrenog za izvoz i potpuno je kompatibilan s NATO-vim razinama i zahtjevima.

Maksimalna brzina mu je 1,8 macha, a superkrstariti može brzinom od 1,4 macha. Na svojem trupu ima 14 podvjesnih točaka za nošenje korisnog tereta ukupne težine 9,5 tona, od čega je pet točaka moguće koristiti za dodatne spremnike s gorivom. Također ima mogućnost punjenja u zraku. Valja istaknuti da najveći dolet iznosi 3700 kilometara, a taktički radijus nekih 1800 kilometara. Pored toga, Rafaleov plafon leta iznosi 15 kilometara, a najveća poletna masa 24.500 kilograma. Dužina polijetanja Rafalea ovisi o poletnoj težini i konfiguraciji te se kreće oko 600 metara, a za slijetanje bez podvjesnog tereta potrebno mu je 450 metara piste.

Ekskluzivni sustav za visoku situacijsku svijest

Za pogon su zadužena dva mlazna motora M88-4E s dodatnim izgaranjem i maksimalnim potiskom od 75 kilonjutna po motoru. Premda je Rafale bio jedini avion u ponudi za HRZ s dva motora, samim time je prisutna veća potrošnja goriva. No dva motora osiguravaju dodatnu rezervu snage i veću vjerojatnost preživljavanja u slučaju kvara ili oštećenja jednog motora. Osobito je važno imati dva motora u misijama iznad mora, stoga ne čudi to da se palubni lovci u pravilu izrađuju s dva pogonska izvora. U Dassaultu tvrde i da se modularni motori mogu brzo zamijeniti, znatno prije od konkurencije, kojoj je za to potrebno dan ili dva.

Rafale je jedinstven u svijetu jer ima ugrađeni revolucionarni sustav SPECTRA, koji pilotu pruža visoku svijest o situaciji, a uključuje i upozorenja o radarskom zračenju, nadolazećim infracrveno vođenim projektilima, korištenju protumjera i aktivnog ometanja neprijateljskih frekvencija. SPECTRA koristi softver za virtualno smanjenje radarskog odziva izravnim, ali teško zamjetljivim ometanjem radara ili odašiljanjem lažnih podataka. Tu je i elektrooptički laserski označivač cilja Damocles za udare laserski navođenim bombama.

Avion je opremljen naprednim elektronskim radarom RBE2, a on simultano prati sve operativne režime, meteorološke uvjete te istovremeno otkriva i prati velik broj ciljeva u zraku, na kopnu i moru pri svim brzinama. Radar automatski određuje prioritetne ciljeve, a pilotu pruža uvid u sve parametre - od lansiranja do udara u metu. Također može analizirati digitalnu snimku mapiranog terena i ukazivati na korekcije.

Postoji i softver za prikupljanje, obradu i analizu podataka o eksploataciji aviona, a koji dijagnostički ukazuje na zamor materijala, informacije o tehničkim greškama i kvarovima. Integriran je i digitalni sustav kontrole upravljanja (Fly-by-Wire), koji automatski održava sve ranije unesene parametre leta. Kako bi se povećala sigurnost, ugrađen je i sustav za ograničavanje napadnog kuta i ispravljanje nepravilnih položaja tijekom leta. Uz dva neovisna kanala kočenja, tu je i pomoćni sustav za slučaj da prva dva zakažu.

Pilotske kacige koje su ujedno ronilačke maske

Od navigacije valja spomenuti dva zasebna kompleta za inercijalnu i satelitsku navigaciju, radarski visinomjer, sustav za taktičku navigaciju (TACAN) te sustav za instrumentalno letenje (ILS). Prisutna je i glasovna komunikacija putem VHF/UHF radiostanice, ali sa zaštitom radioprijenosa i kriptiranjem govora, što zahtijeva NATO. Posebno je važna štićena podatkovna komunikacija putem sustava Link 16, kojom pilot razlikuje prijateljske od neprijateljskih letjelica, dok je vjerojatnost preživljavanja unaprijeđena sustavima koji putem radara upozoravaju na približavanje površini. Pridodan je i sustav situacijske svijesti koji smanjuje radno opterećenje i prikazuje stvarnu taktičku situaciju na terenu putem četiri digitalna prikaznika. Inovativan je i 'opuštajući' sustav HOTAS jer omogućuje pilotu obavljanje različitih radnji bez pomicanja ruku s upravljačke palice i ručice, kao i ostali dijelovi dnevno-noćnog sučelja za donošenje odluka u realnom vremenu, čime se povećava učinkovitost na bojnom polju.

Rafalei su opremljeni udobnim Martin Bakerovim izbacivim sjedištem F16F, koje optimizira vidno polje pilota. Njime se pilot može uspješno katapultirati i dok avion miruje na pisti, a u njega je ugrađen dotok kisika koji se izdvaja iz okolnog zraka, kao i raskošan paket opreme za preživljavanje. Zanimljivo je to da modularna konstrukcija sjedišta dopušta njegovo uklanjanje i postavljanje u nekoliko minuta, bez uklanjanja nadstrešnice kokpita, a proizvođač ponosno ističe da je ovaj za Rafale posebno rađen model dosad spasio pet života.

Prema objavljenim snimkama i fotografijama, čini se da su naši piloti Rafalea opremljeni američkim vatrootpornim kacigama od aramida i karbonskih vlakna tipa Gallet LA100 s dvostrukim vizirom. Cijeli koncept je pružiti maksimalnu zaštitu, udobnost i ergonomiju. Lagani dizajn pak ima integrirani komunikacijski sustav i prilagodljivu unutarnju oblogu koja apsorbira udarce. Te su kacige zamijenile one tradicionalne u francuskom ratnom zrakoplovstvu, koje proizvodi također francuski Gueneau, dok za dovod kisika koriste francuske maske Ulmer UA21S. Riječ je o maski za kisik opremljenoj sustavom za slučaj katapultiranja iznad vode i gotovo da omogućuje ronjenje, a to je ujedno prva nezapaljiva maska u svijetu.

Misterij hrvatskog arsenala

Odmah iza ljudi, kod borbenih aviona najvažnije je njegovo naoružanje, no u hrvatskom slučaju ta je stavka još uvijek misterij jer je MORH naveo da kupuje osnovni paket naoružanja bez pretjeranih detalja. Rafale se može naoružati radarski samonavođenim projektilom Meteor, smatranim ponajboljom raketom na tržištu. Još uvijek je nepoznato hoće li naši Rafalei biti naoružani tim raketama dometa 100 kilometara i brzine četiri macha. U MORH-u tu informaciju nisu potvrdili, ali ni opovrgnuli, kao ni onu o nabavi protubrodskih raketa AM39 Exocet, zaštićenih od elektromagnetskog ometanja.

Ne zna se još ni hoće li naši Rafalei biti naoružani precizno vođenim modularnim naoružanjem zrak-zemlja AASM, koje dolazi u gami od 125, 250, 500 i 1000 kilograma težine, a kamoli vođenim protuoklopnim raketama Brimstone ili krstarećim projektilima SCALP, kakvi 'rasturaju' u Ukrajini. U našem Ministarstvu obrane taje i sve ostale podatke o naoružanju, ali prema nekim procjenama, 'hrvatski' paket mogle bi činiti rakete zrak-zrak srednjeg dometa MICA s aktivnim radarskim navođenjem (RF) te sa slikovnim infracrvenim navođenjem (IR). Tom osnovnom paketu pripadaju i nevođene bombe različitih kalibara i namjena, vođene bombe GBU-12, GBU-16 i GBU-24 za udare danju i noću te modularno i pametno naoružanje zrak-zemlja AASM. Ipak, valja naglasiti da je operativni program u standardu F3-R modularnog dizajna te osigurava buduću daljnju nadogradnju novih oružanih i senzorskih sustava.

Prema ocjenama stručnjaka, najveća Rafaleova prednost je u tome što korisnik u jednom dobiva borbenu platformu koja može obavljati širok spektar borbenih zadaća istodobno, bez obzira na vremenske uvjete i doba dana. Rafaleove mane na koje upozoravaju analitičari njegova je operativna cijena, koja se povećava rastom broja nabavljenih motora, cijena sata leta, velik broj tehničkog osoblja koje ga opslužuje, ali i pojedine nejasnoće oko interoperabilnosti, zbog kojih je Kanada nedavno odustala od tog tipa aviona. Govoreći pak o cijeni sata korištenja Rafalea, ona je procijenjena na između 18.000 i 28.000 dolara, što ovaj avion svrstava u one sa skupljim održavanjem.

Ipak, te cijene treba smatrati podložnim promjenama jer ovise o aktualnoj cijeni goriva, potrošnog materijala i upravljanja lancem opskrbe rezervnih dijelova. Hrvatske porezne obveznike 12 Rafalea stajat će oko 1,1 milijardu eura, a plaćanje je protegnuto od 2021. do 2026. godine. Cijena kojom plaćamo ulazak u novu eru kvalitetnog praćenja potreba sadašnjice i bliske budućnosti za neke je previsoka, no većina je zbog aktualnih globalnih geostrateških promjena smatra nužnom.