LOVRIN O KAZNENOM ZAKONU

'Radnici neće čarobnim štapićem dobiti plaću'

  • Autor: Maja Šurina
  • Zadnja izmjena 11.07.2011 15:47
  • Objavljeno 11.07.2011 u 13:30
ANA LOVRIN

ANA LOVRIN

Izvor: Pixsell / Autor: Davor Puklavec/Pixsell

Nakon 13 godina vladajući su konačno predstavili potpuno novi prijedlog Kazenog zakona, o kojem je danas raspravljao i saborski Odbor za pravosuđe. Prevelikih zamjerki nije bilo, vjerojatno i zbog činjenice da oporbe nije bilo na sjednici. Oni su, naime, već ranije kritizirali odredbu o kažnjavanju poslodavaca zbog neisplate plaće radniku

'Iako Kazneni zakon nije revolucija kao što je to bio novi Zakon o kaznenom postupku koji je u potpunosti promijenio sustav, Kazneni zakon jedan je od najvažnijih političkih zakona. Dapače, ovo je najpolitičniji zakon baš zbog toga što njime kažemo kako hoćemo da se ljudi ponašaju', opisala je novi zakon predsjednica Odbora za pravosuđe Ana Lovrin

Resorni ministar pravosuđa Dražen Bošnjaković podsjetio je pritom kako je originalni zakon prvi put donesen 1998. te da je tijekom godina doneseno čak 12 izmjena. 'Od 1998. su se uvjeti života bitno promijenili i okviri postojećeg Kaznenog zakona tome više ne odgovaraju', kazao je Bošnjaković. Novim Kaznenim zakonom tako će se reformirati sustav kazni, gdje su vladajući 's jedne strane odlučili biti oštriji, a s druge strane u slučaju kratkotrajnih kazni nešto blaži'.

Maksimalnu kaznu povećavamo sa 40 na 50 godina, a kod kratkotrajnih kazni zatvor stavljamo kao izuzetak. Naime, svima je poznato da je zatvorski sustav prenapučen, zbog čega je namjera ovog zakona da u zatvoru budu osuđeni za najteža kaznena djela. Zbog toga kod kratkotrajnih kazni stavljamo opciju zamjene novčanom kaznom ili radom za opće dobro. S time da će se novčana kazna određivati individualno sukladno tome koliko tko zarađuje', objasnio je Bošnjaković

Osim toga, Kazneni zakon uvodi i neka nova kaznena djela - dosadašnja kaznena djela zlouporabe položaja i ovlasti, zlouporabe položaja i ovlasti u gospodarskom poslovanju, nesavjesnog gospodarskog poslovanja i sklapanja štetnog ugovora zamjenjuju se jedinstvenim kaznenim djelom zlouporabe povjerenja u gospodarskom poslovanju; uvodi se kazneno djelo prevare u postupku javne nabave, uvodi povreda prava vjerovnika i u slučajevima kada nema stečaja tvrtke, a ipak je došlo do zaduženja; mobbing postaje kazneno djelo; za silovanje nije više jedino bitno da postoji prisila, već je glavno da nema pristanka; u kaznena djela protiv časti i ugleda, osim klevete i uvrede, uvodi se i sramoćenje.

Lesar: Kažnjavanje neisplate plaća je predizborna podvala

Na ovakvo definiranje kaznenog djela neisplate plaće na svom blogu se osvrnuo i predsjednik Hrvatskih laburista Dragutin Lesar koji je uvjeren da se radi samo o još jednoj predizbornoj podvali Jadranke Kosor. Citiravši tekst članka Kaznenog zakona, Lesar se zapitao:

'Tko i kako će utvrditi da je neki poslodavac koji nije isplaćivao plaće imao namjeru 'pribaviti protupravno imovinsku korist'? Kako će se dokazivati da je poslodavac imao cilj pribaviti protupravnu imovinsku korist ako je još nije pribavio? Znači li to da će USKOK ili DORH morati dokazivati cilj koji još nije ostvaren? A ako poslodavac ne isplaćuje plaće, a nema cilj pribaviti protupravnu imovinsku korist? Pa zar neisplata tuđeg, zarađenog novca nije pribavljanje protupravne imovinske koristi? S ciljem ili bez njega! Ne, da bi neisplata plaća bila počinjenje kaznenog djela, mora se dokazati da je poslodavac imao cilj pribaviti protupravnu korist. Što on mora ciljati, namjeravati ili ostvariti? Je li to kupnja dionica? Ili izgradnja dvorca za potrebe uprave poduzeća? Kupnja novih automobila umjesto isplata plaća? Ili izgradnja velebnog spomenika? Ništa od ovoga nije protupravno. A ako je već netko protupravno stekao korist, zar već nije počinio kazneno djelo? Zar svako protupravno stjecanje koristi nije kazneno djelo?'

Iako je na samoj sjednici Vlade kada je zakon predlagan potpredsjednik Vlade Slobodan Uzelac suzdržano glasao zbog članka o kriminalizaciji lakih droga, danas na to Bošnjaković nije trošio previše riječi, podsjetivši samo da 'posjedovanje droga i dalje ostaje kazneno djelo kažnjivo sa do šest mjeseci zatvora, no da će ta zatvorska kazna biti iznimka i da će se pribjeći alternativnim novčanim kaznama ili kaznom rada za opće dobro'.

Puno buke u javnosti uzrokovala je i odredba zakona koja definira kazneno djelo neisplate plaća. Naime, po novome svatko 'tko ne isplaćuje plaće s ciljem pribavljanja protupravne imovinske koristi sebi ili drugome ili tko ne izvrši sudsku odluku u vezi s tim pravom, kaznit će se kaznom zatvora do tri godine'.

'To ne znači da ako netko ne isplati plaću da će automatski potpadati pod ovo. Možda netko mora otplatiti prvo neke dugove ili ima neke druge obaveze zbog kojih ne može isplatiti plaću. Zbog toga će se ovo procjenjivati od slučaja do slučaja', kazao je ministar Bošnjaković

Na to se dovezala Lovrin. 'Umorila sam se govoreći da i u postojećem zakonu postoji to kazneno djelo. Sadašnja promjena zakona neće biti čarobni štapić kojim će radnik dobiti plaću', kazala je Lovrin

Nju je i zanimalo postoji li kod novog kaznenog djela obijesne vožnje (koja se kažnjava i kad nema posljedica) mogućnost oduzimanja vozila kao opasnog sredstva. Predsjednica radne skupine koja je pripremala Kazneni zakon Ksenija Turković kazala joj je kako nema potrebe to dodatno definirati u zakonu jer u dijelu koji govori o sigurnosnim mjerama postoji mjera zabrane upravljanja motornim vozilom, ali i mjera oduzimanja predmeta gdje se kao predmet može definirati i automobil. Kako će se po tom pitanju promijeniti sudačka praksa, ostalo je nedorečeno.

Turković
je potvrdila da se ukidaju relativna i apsolutna zastara te da se umjesto toga uvodi jedinstvena zastara koja je negdje između relativne i apsolutne. Na tom tragu bilo je i pitanje Ane Lovrin

'Znamo da je do zastare znalo doći, ako recimo država nije stigla obraditi pojedini predmet. No što je sa slučajevima kada država jest nešto poduzimala, no osumnjičenici su bili izvan dohvata pravosuđa i do njih se nije moglo doći? Svi mi gledamo američke serije, gdje se prikazuje kako se i nakon 70 godina nađe neki kostur. Koji je bio racio da se u pojedinim slučajevima smanjuje zastara?' upitala je Lovrin

Turković
je kazala kako je radna skupina analizom došla do zaključka da se zastara zloupotrebljavala. 'Došlo je do malog smanjenja zastarnih rokova, no kod lakših kaznenih djela smo te rokove produljili', kazala je Turković podsjetivši da je nezastarijevanje i dalje propisano kod kaznenih djela određenih međunarodnim ugovorima poput genocida, zločina agresije, zločina protiv čovječnosti, ratnog zločina te drugih djela koja ne zastarijevaju prema Ustavu ili međunarodnom pravu.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi