Hrvatska će u subotu dobiti Antifašističku ligu, asocijaciju samostalnih organizacija civilnog društva i pojedinaca koji, kako poručuju, dijele zabrinutost razvojem događaja u Hrvatskoj gdje se javno poricanje nekih od temeljnih etičkih vrijednosti pristojnog demokratskog društva ponovo nameće kao legitimna politička opcija
U prvom dijelu skupa javnosti će se obratiti inicijatori Antifašističke lige; istaknuti pravni stručnjak za lokalnu i regionalnu samoupravu, predsjednik Savjeta antifašističkih boraca i antifašista RH Juraj Hrženjak te ugledni pravnik, aktivist i predsjednik Građanskog odbora za ljudska prava Zoran Pusić
Inicijatori Antifašističke lige zalagat će se za vrijednosti u čijoj obrani je antifašizam nastao, od jednakosti u pravima za sve građane do slobode, posebno slobode od netrpeljivosti praćene nasiljem koje se mogu sačuvati samo javnim zalaganjem. Antifašističku ligu osnivaju u svrhu pozicioniranja antifašizma kao društveno i politički relevantnog subjekta koji će - uz otpor neofašizmu - promicati i demokratske procese, dijalog, solidarnost i kritičko promišljanje realnosti.
Antifašizam se, podsjećaju, zasniva na toleranciji i otvorenosti prema drugima i drugačijima te je kao takav opreka nacifašizmu izraslom na netoleranciji i mržnji, na veličanju nasilja i militarizma, na kultu vođe, kultu nacije i dubokom preziru prema modernim političkim idejama i njihovim demokratskim sistemima.
'Posebno je zabrinjavajuće to što se pokušava gurnuti u zaborav, negirati ili relativizirati užasne zločine počinjene od strane nacifašističkih pokreta i državnih tvorevina, te ideologija koje su te zločine osmislile i legitimirale', poručuju.
U Povelji Antifašističke lige RH stoji da su građani Hrvatske više od dva desetljeća svjedoci 'sustavnog poricanja, pa i demoniziranja antifašizma, njegovih tekovina i vrijednosti' u Hrvatskoj, te da su napori za njegovo reafirmiranje, poduzimani od 2000. do 2010., unatoč uloženoj energiji donijeli ograničene učinke.
'Djelovanja kojima se poriču tekovine i vrijednosti antifašizma suprotna su temeljima ujedinjenja Europe i ustavnim temeljima Republike Hrvatske. Unatoč tome, takva se djelovanja kod nas toleriraju, a nerijetko javno zagovaraju i institucionalno podržavaju.
Antifašistički spomenici, spomen-obilježja i dokumenti vezani uz antifašizam najprije su sustavno uništavani, a potom prepušteni propadanju. U školskim udžbenicima i u nastavi povijesti vidljivo je kontinuirano i zabrinjavajuće odsustvo prezentacije sadržaja o historijskoj i o aktualnoj relevantnosti antifašizma za ujedinjenu Europu i samostalnu Hrvatsku. Nažalost, slična se konstatacija može reći i za javne medije i njihov odnos prema antifašizmu.
Antifašizam se na razini države danas svodi na prigodničarsko obilježavanje obljetnica nekih datuma i događaja koje se ne može prešutjeti ni zaobići, mada je i to praćeno sve agresivnijim poricanjem i postepenim relativiziranjem njihove važnosti. Pritom se zaboravlja da je antifašizam sustav vrijednosti nastao u obrani osnovnih ljudskih prava, sloboda i jednakosti, kao takav se prometnuo u programsku osnovu historijskih pokreta otpora nacifašizmu te spasio Europu i njezine narode poput hrvatskoga', stoji, između ostalog, u Povelji Antifašističke lige Republike Hrvatske.
