Ukrajinski napad na Krimski most pokazao je da je moguće teško oštetiti velike prometne objekte čak i na udaljenosti od nekoliko stotina kilometara, unatoč snažnoj protuzračnoj obrani i elektroničkom ometanju. Dok je Kijev jednim masovnim napadom uspio srušiti dio mosta koji povezuje Rusiju s okupiranim Krimom, ruski pokušaji uništavanja mostova preko Dnjepra zasad nisu postigli usporediv rezultat. No vojni značaj ukrajinskog uspjeha mogao bi biti manji nego što se na prvi pogled čini, analizira ruski neovisni portal Meduza
U noći na 17. studenoga ukrajinske snage izvele su kombinirani napad krstarećim projektilima i bespilotnim letjelicama na Krimski most preko Kerčkog tjesnaca.
Prema dostupnim snimkama i izvješćima koje analizira Meduza, uništen je jedan raspon cestovnog dijela mosta, srušena je konstrukcija iznad plovnog kanala, a oštećen je i željeznički dio.
Gotovo istodobno ruske snage ponovno su napale Sjeverni most u Kijevu. Najmanje tri balistička projektila Iskander-M pogodila su konstrukciju i oštetila kolnik, no most je ostao stajati.
Zašto Rusi ne uspijevaju srušiti ukrajinske mostove?
Veliki cestovni i željeznički mostovi projektirani su za podnošenje iznimno velikih opterećenja. Zbog toga oštećenje kolnika ne znači nužno i njihovo dugotrajno onesposobljavanje. Za ozbiljno oštećenje potrebno je pogoditi ključne nosive dijelove konstrukcije, što zahtijeva vrlo precizno oružje.
Rusija već tjednima pokušava onesposobiti mostove preko Dnjepra, ali uglavnom uspijeva oštetiti prometne površine.
Jedan od problema predstavlja elektroničko ratovanje, odnosno ometanje satelitske navigacije koja se koristi za navođenje projektila. Takvi sustavi tijekom rata znatno su smanjili preciznost pojedinih vrsta američkog, ali i ruskog naoružanja.
Ruske snage pokušavaju problem riješiti naprednijim optičkim i radarskim sustavima navođenja, no dosadašnji rezultati pokazuju da još nisu postigle potrebnu preciznost za sustavno uništavanje velikih mostova.
Kako su Ukrajinci probili rusku obranu?
Prema analizi Meduze, ključ uspjeha mogao bi biti u kombinaciji različitih vrsta projektila, bespilotnih letjelica i naprednijih sustava navođenja.
Na pojedinim snimkama napada vidi se da su projektili možda imali mogućnost komunikacije s operaterima tijekom leta, što bi omogućilo preciznije usmjeravanje prema ciljevima.
Međutim, nije poznato kako je ta komunikacija bila organizirana. Jedna od mogućnosti uključuje korištenje satelitske veze ili bespilotnih letjelica koje služe kao komunikacijski posrednici, ali nijedna teorija zasad nije potvrđena.
Meduza procjenjuje da je važnu ulogu odigrao i velik broj istodobno lansiranih projektila i dronova, čime je ruska protuzračna obrana bila izložena znatnom opterećenju.
Ukrajina je, prema dostupnim informacijama, dan prije glavnog napada izvela i nekoliko udara bespilotnim letjelicama.
Američki izviđački zrakoplov u blizini Krima
Posebnu pozornost privukli su podaci servisa Flightradar24, prema kojima je nekoliko sati prije glavnog napada iznad Crnog mora, u blizini Krimskog mosta, letio američki izviđački zrakoplov RC-135U.
Takvi zrakoplovi namijenjeni su prikupljanju elektroničkih obavještajnih podataka, uključujući informacije o radarskim sustavima i protuzračnoj obrani.
Ipak, sama prisutnost američkog zrakoplova ne dokazuje da je sudjelovao u pripremi ukrajinskog napada ili da je Kijevu dostavljao podatke za njegovo izvođenje.
Je li Krimski most još presudan za rusku vojsku?
Iako je napad izazvao veliku pozornost, njegov vojni značaj treba promatrati u širem kontekstu.
Rusija je još 2023. počela preusmjeravati opskrbu svojih snaga na jugu Ukrajine s Krima na kopneni koridor koji prolazi kroz okupirana područja uz Azovsko more. Izgrađene su i dodatne željezničke veze koje omogućuju zaobilaženje Krimskog mosta.
Zbog toga njegovo oštećenje ne mora automatski značiti prekid opskrbe ruskih postrojbi u Zaporiškoj i Hersonskoj oblasti. Međutim, za stanovnike Krima posljedice bi mogle biti znatno ozbiljnije.
Napadi na kopnene prometne pravce već su otežali civilnu opskrbu poluotoka, osobito dopremu goriva i druge robe. Uništenje dijela Krimskog mosta moglo bi dodatno pogoršati tu situaciju.
Napad imao i političku poruku
Prema ukrajinskim izvorima na koje se pozivaju zapadni mediji, jedan od glavnih ciljeva napada bio je povećati pritisak na ruskog predsjednika Vladimira Putina u trenutku njegova odlaska u Kinu na razgovore s Donaldom Trumpom i Xi Jinpingom.
U tom kontekstu napad ima i snažnu simboličku dimenziju jer je Krimski most jedan od najvažnijih infrastrukturnih projekata koje je Putin osobno promovirao nakon ruske aneksije Krima.
Ruski predsjednik u međuvremenu je zaprijetio Ukrajini znatno težim posljedicama uzvratnih napada.
Zašto bi uništavanje mostova preko Dnjepra bilo još teže?
Meduza upozorava da bi ruska strategija napada na mostove preko Dnjepra mogla zahtijevati goleme količine skupog preciznog naoružanja. Na ukrajinskom dijelu rijeke nalazi se gotovo dvadeset mostova, ne računajući pješačke prijelaze i ranije uništene konstrukcije.
Da bi ozbiljno poremetila opskrbu ukrajinskih snaga na istočnoj obali, Rusija bi morala dugotrajno onesposobiti velik dio tih prijelaza.
Uništenje jednog ili dva mosta u Kijevu ne bi bilo dovoljno za postizanje takvog cilja. S druge strane, takvi napadi mogli bi izazvati velike probleme civilnom stanovništvu i svakodnevnom prometu.