Sjednica Sabora započela je jutros u 10 sati minutom šutnje za pokojnog predsjednika Franju Tuđmana, koji je preminuo na današnji dan prije 20 godina. Predsjedavajući Gordan Jandroković izvijestio je saborske zastupnike da se upravo vratio s Mirogoja, gdje je s predsjednicom Kolindom Grabar Kitarović i premijerom Andrejem Plenkovićem odao počast prvom hrvatskom predsjedniku i utemeljitelju hrvatske države. Potom je na saborsku dužnost prisegnuo zastupnik Dražen Srpak, umjesto Sunčane Glavak koje je otišla na dužnost u Europski parlament
Predsjednik Mandantno-imunitetnog povjerenstva Žarko Tušek (HDZ) izvijestio je kako su ispunjeni uvjeti da umjesto Sunčane Glavak, kojoj je prestao zastupnički mandat u Hrvatskom saboru jer je od 1. prosinca stupila na dužnost zastupnice u Europskom parlamentu, zastupničku dužnost na Markovom trgu preuzme Dražen Srpak. Takav zaključak Povjerenstva trebalo je izglasati najmanje 76 zastupnika, ali ih toliko nije bilo u sabornici, pa je umalo došlo do odgode prisege novog zastupnika.
U nakon nekoliko minuta čekanja na ukazanje potrebnih zastupnika, Jandroković je u polušali upitao je li u blizini možda kolega Gordan Maras, za kojega je neposredno prije Arsen Bauk kazao da ga je predsjedavajući u petak Željko Reiner prestrogo kaznio isključivanjem sa sjednice i ovih dana, te zamolio Jandrokovića da ga primi natrag barem u petak. Predsjednik Sabora, međutim, odgovorio je da zastupnik Maras mora s tim zahtjevom proći saborsku proceduru. No sada, kada je usfalio glas za potvrdu zastupnika Srpka, upitao je: 'Da dam na glasovanje da li da ga primimo natrag?', smijući se.
Neposredno nakon toga, osigurana su još dva glasa, te je 76 zastupnika ipak potvrdilo mandat kolegi Srpku. 'Prisežem', kratko je kazao Srpak, inače gradonačelnik Murskog Središća, na što mu je Jandroković čestitao i poželio dobrodošlicu.
vezane vijesti
Zastupnik SDSS-a Milorad Pupovac, predsjednik Odbora za ljudska prava i prava nacionalnih manjina, podsjetio je da je prije 71 godinu u Parizu je usvojena univerzalna Deklaracija o ljudskim pravima. U UN-u, od tadašnjih 58 zemalja članica 48 je glasalo za taj važan dokument.
'Kada bi danas trebalo donijeti tu univerzalnu Deklaraciju, kao što smo ovdje donosili Istanbulsku konvenciju, ne vjerujem da bi s takvom većinom to bilo izglasano. Nažalost, to ne bi bio slučaj ni u nizu europskih zemalja, pa ni onih koje sebe smatraju kolijevkom ljudskih prava, a to su Amerika i Engleska. I to nas treba brinuti, kao malu zemlju koja je nastala s idejom svoje samostalnosti kada je ideja ljudskih prava u međunarodnim političkim odnosima bila snažan faktor koji je poticao te procese', kazao je Pupovac, dodajući da u Hrvatskoj postoje znakovi da politika ljudska prava postaje sve manje relevantna.
'Sve je više onih koji različitim oblicima historijskog revizionizma omogućavaju da se stvara prostor za iste one režime iz Drugog svjetskog rata koji su bili povod da se donese ova univerzalna Deklaracija. Sve je više onih koji smatraju da su ljudi koji su činili masovne zločine za vrijeme Drugog svjetskog rata zapravo nacionalni heroji. U Hrvatskoj ćete 10. travnja moći naći crkve u Hrvatskoj u kojima će se služiti mise za Pavelića, ali 10. prosinca teško ćete naći ijednu crkvenu prostoriju u kojoj će se obilježavati Dan univezalnih ljudskih prava', kazao je Pupovac.
Hrvatski sabor održava posljednju ovogodišnju sjednicu prije redovite zimske stanke, koja počinje 15. prosinca. Zastupnici trebaju raspraviti 20-tak točaka, a zasjedanje završiti u petak glasovanjem.
Najavljena je rasprava o prijedlozima triju zakona kojima će se pooštriti kazne za počinitelje nasilja - riječ je o izmjenama Kaznenoga te Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji i Zakona o kaznenom postupku koji su nedavno prošli prvo saborsko čitanje.
Zastupnici će raspravljati i o zakonskom prijedlogu da se Vukovar proglasi mjestom posebnog domovinskog pijeteta i tako očuva trajna uspomena i sjećanje na žrtvu koji je taj grad podnio u srpskoj agresiji.
Raspravit će i prijedlog zakona da se osnivačka prava nad Općom županijskom bolnicom Vukovar i bolnicom hrvatskih veterana prenesu s Vukovarsko-srijemske županije na državu, čime bi ta bolnica postala Nacionalna memorijalna bolnica.
