Predsjednik Poljoprivredne komore HDZ-ov kandidat na izborima

'Čelni čovjek Poljoprivredne komore može imati svoje političko opredjeljenje, ali ne može se stavljati u službu nečije politike, kao što je to Brlošić učinio prihvaćanjem HDZ-ove kandidature za dogradonačelnika Đakova za svibanjske lokalne izbore', kaže predsjednik ZUPH-a i Saveza poljoprivrednih udruga Hrvatske Miroslav Filipović, povrtlar iz okolice Virovitice.

Dodaje, Komora je krovna udruga poljoprivrednih proizvođača, seljaka, i ne može ih zastupati netko tko brani nečije stranačke boje i političke interese i ciljeve. Očekuje da stav povrtlara o stavljanju čelnika Komore u službu jedne političke stranke dijele i brojne druge udruge seljaka.

'Oni koji me prozivaju krivo su registrirani jer se, očito, bave praćenjem političkih zbivanja, a ne problematikom svoje branše. Da bi se netko očitovao o Komori i njezinom vodstvu, prvo treba biti njezin član, što dotični (Miroslav Filipović, nap.a.) nije. Skupština Komore usvojila je novi statut i ove se godine ide u redovite izbore. Ustrojstvo Komore se mijenja, velike se ovlasti daju županijama, koje će birati svoje predsjednike i članove za Skupštinu Komore na osnovi broja članova u županiji. Glasovanje će biti na županijskoj skupštini; kada provedemo sve izbore po županijama, bit će poznati kandidati za predsjednika i članove UO Komore. Na HDZ-ovoj sam listi nezavisni član, ne zalazim u sferu politike, jasno sam rekao da me ne zanima politika, nego da idem u to zbog neriješenog stanja oko poljoprivrednog zemljišta, o čemu vodim računa i u Komori. Postanem li dogradonačelnik, bavit ću se upravo rješavanjem problema poljoprivrednog zemljišta, za što ima puno prostora u EU fondovima', odgovorio je preko Glasa Slavonije na prozivke Matija Brlošić

Osim što se protive Brlošićevu političkom angažmanu dok je istovremeno na čelu Poljoprivredne komore, povrtlari su se prekjučer sastali s predstavnicima ministarstava poljoprivrede, financija, rada i mirovinskog sustava, regionalnog razvoja i vodnog gospodarstva, a u svezi s legalizacijom, koju u poljoprivredi treba provesti za čak 95 posto objekata. Povrtlari su, kaže Filipović, očekivali da će sastanku nazočiti i predstavnici Ministarstva gospodarstva, no nisu se odazvali pa traže hitan sastanak i s njima.

'Na sastanku nam je otvoreno priznato da se građevinski lobi previše upleo u legalizaciju objekata; on će na jednostavan, brz i lak način legalizirati raskošne, skupe vile, poput, primjerice, vile Ljube Ćesića Rojsa, gdje se dogodila ona 'tresla se brda, rodio se miš', a mi poljoprivrednici izvući ćemo deblji kraj. Zašto da narod plaća nešto što je u bivšoj državi već platio porezima, raznim naknadama', pita se Filipović, ocjenjujući da poljoprivrednik već u startu za legalizaciju treba bar 10.000 kuna, a potom slijede još veći troškovi.