Dok mirovni pregovori praktički stoje, a rat ulazi u petu godinu, Kijev se sve više okreće Europi i vlastitoj vojnoj industriji, piše The New York Times.

Prema pisanju lista, odnosi između Kijeva i administracije Donalda Trumpa počeli su se ozbiljno hladiti još nakon njegova povratka na vlast. No rat između SAD-a, Izraela i Irana dodatno je ubrzao taj proces. Američki pregovori o završetku rata u Ukrajini zamrznuti su još od veljače, kada su počeli prvi napadi na Iran, a Zelenski je posljednjih mjeseci počeo otvoreno kritizirati Washington na način koji je donedavno bio nezamisliv.

Ukrajinski predsjednik zamjera SAD-u što je fokus prebacio na Bliski istok, tvrdeći da američki pregovarači više 'nemaju vremena za Ukrajinu'. Posebno je kritizirao odluku Washingtona da ublaži dio sankcija ruskoj nafti, ocijenivši da Moskvi to daje 'osjećaj nekažnjivosti'.

Kijev se priprema za dug rat

U Kijevu sve više prevladava uvjerenje da se Ukrajina mora pripremiti za dugotrajni sukob i razdoblje s manje američke pomoći. Analitičari smatraju da mirovni pregovori praktički više ne postoje.

'Pregovori su mrtvi. Rusija više nema motivaciju za ozbiljne razgovore, a SAD više ne djeluje kao pouzdan posrednik', rekao je Harry Nedelcu iz konzultantske kuće Rasmussen Global.

Jedan od razloga zbog kojih si Ukrajina sada može dopustiti otvoreniji ton prema Washingtonu jest činjenica da više nije toliko ovisna o američkoj pomoći kao ranije. Tijekom posljednjih godina Kijev je snažno razvio vlastitu vojnu proizvodnju, posebno u području dronova i sustava elektroničkog ratovanja.

Ukrajina danas proizvodi većinu bespilotnih letjelica koje koristi na bojištu. Prema riječima ukrajinske veleposlanice pri NATO-u Aljone Hetmančuk, domaći presretački sustavi sada obaraju više od 60 posto ruskih dronova.

'Osjećamo se samodostatnije nego prije', poručila je Hetmančuk.

Europa preuzima glavnu ulogu

Zelenski je posljednjih mjeseci intenzivirao diplomatske aktivnosti u Europi, zahvaljujući državama poput Njemačke i Italije na vojnoj pomoći u trenutku kada postoji strah da bi američke isporuke oružja mogle oslabjeti.

Istodobno Ukrajina sklapa nove sigurnosne i tehnološke sporazume s državama Bliskog istoka, posebno oko izvoza iskustava i tehnologije povezanih s ratovanjem dronovima.

Europske zemlje u međuvremenu su preuzele vodeću financijsku ulogu u potpori Ukrajini. Veliki kreditni paket Europske unije, vrijedan više od 100 milijardi dolara i snažno usmjeren prema obrani, trebao bi omogućiti Kijevu dugoročnije planiranje rata za koji malo tko vjeruje da će uskoro završiti.

Trump i dalje ključan faktor

Unatoč sve većem razočaranju Washingtonom, ukrajinski dužnosnici priznaju da si Kijev ne može priuštiti potpuni raskid odnosa sa SAD-om. Američke obavještajne informacije i dalje su od presudne važnosti, a sustavi Patriot ostaju praktički jedina učinkovita zaštita od ruskih balističkih projektila.

Ukrajinski politički analitičar Volodimir Fesenko smatra da SAD možda više nije idealan partner, ali ostaje ključni faktor svakog mogućeg mirovnog procesa.

'Sjedinjene Države možda nisu najbolji posrednik, ali i dalje su najutjecajniji akter u cijelom procesu. Alternativu zasad nemamo', rekao je Fesenko.

Istodobno odnosi između Zelenskog i Trumpove administracije nastavljaju se pogoršavati. Američki potpredsjednik JD Vance nedavno je rat u Ukrajini opisao kao spor 'oko nekoliko četvornih kilometara teritorija', što je izazvalo žestoku reakciju Kijeva.

Zelenski mu je odgovorio da očito ne razumije što znači teritorij neovisne Ukrajine.

Europa sve više računa na Ukrajinu

Dok Washington pokazuje sve manje interesa za rat u Europi, Ukrajina se pokušava pozicionirati kao važan stup europske sigurnosti. Suradnja između Kijeva i europskih država sve je dublja, posebno u području obrambene industrije i razvoja dronova.

Simboličan trenutak nove geopolitičke stvarnosti dogodio se krajem travnja, kada je Trump gotovo sat i pol telefonski razgovarao s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom, ali nakon toga nije nazvao Zelenskog.