analiza ante srzića

Povijesni izbori u Crnoj Gori: Je li Srpska pravoslavna crkva srušila Đukanovića, tko se sve nagurao u oporbeni pobjednički blok i kakvu su ulogu odigrali Hrvati?

  • Autor: Ante Srzić
  • Zadnja izmjena 31.08.2020 13:38
  • Objavljeno 31.08.2020 u 13:10
Mitropolit Amfilohije Radović, Milo Đukanović

Mitropolit Amfilohije Radović, Milo Đukanović

Izvor: EPA / Autor: Montaža: Neven Bučević/tportal ; EPA

Prvi put nakon više od 30 godina Demokratska partija socijalista (DPS) crnogorskog predsjednika Mila Đukanovića trebala bi završiti u oporbi. Na izborima održanim u nedjelju oporba, koja je izašla u tri bloka, osvojila je minimalnu većinu, 41 od 80 mjesta u parlamentu, i otvara joj se put prema formiranju vlade. U govorima nakon što je postalo izvjesno da pobjeđuju oporbeni su čelnici građanima čestitali konačan dolazak slobode. Iako se slavi Đukanovićev pad, on je i dalje predsjednik Crne Gore jer se o toj funkciji na ovim izborima nije ni odlučivalo. Poražena je njegova stranka, što otvara prostor za promjene

Međutim oporbu, kako to obično biva kad se ruše dugogodišnji vladari, povezuje samo ideja i želja za rušenjem Mila Đukanovića i njegova DPS-a, sve ostalo je različito. Oporbeni blok kreće se od prosrpskih stranaka čija se politika nalazi na granici negiranja crnogorske nezavisnosti do građanskih liberala, njihove suprotnosti.

Najsnažniji oporbeni blok, s 27 mandata, koalicija je okupljena pod nazivom 'Za budućnost Crne Gore', na čijem je čelu Zdravko Krivokapić, sveučilišni profesor na Strojarskom fakultetu u Podgorici. U politiku se uključio tek nedavno kao jedan od osnivača organizacije 'Ne damo Crnu Goru', a koju su osnovali crnogorski profesori i intelektualci u znak podrške Mitropoliji crnogorsko-primorskoj Srpske pravoslavne crkve. U pobjedničkom govori obećao je ruku pomirenja svim strankama i suradnju s nacionalnim manjinama.

Stožerna opcija koalicije je prosrpski, proruski i protueuropski Demokratski front. Čelnici Demokratskog fronta, koji se opet sastoji od niza manjih stranaka - od kojih su glavne Nova srpska demokracija Andrije Mandića, Pokret za promjene Nebojše Medojevića i Demokratska narodna stranka Milana Kneževića - godinama su izvaninstitucionalnim pritiskom pokušavali srušiti mafijaški režim, kako ga često nazivaju.

U pobjedničkom vlaku litija

Mandić i Knežević osuđeni su na zatvorske kazne jer su u noći tijekom parlamentarnih izbora 2016. pokušali, uz pomoć ruskih agenata, izazvati nerede koji su trebali dovesti do nasilne promjene vlasti. Čelnici Demokratskog fronta, osim toga, gaje prijateljske odnose sa srpskim predsjednikom Aleksandrom Vučićem, pod čijim pokroviteljstvom i djeluju. U kampanji za nedjeljne izbore uskočili su na vlak prosvjednih šetnji, litija, koje je organizirala Srpska pravoslavna crkva zbog spornog zakona o slobodi vjeroispovijesti, prema kojem bi neki hramovi, crkve i drugi objekti koje koriste prešli u vlasništvo crnogorske države.

Zakonom je, smatra se, Đukanovićeva stranka nastojala smanjiti utjecaj SPC-a u društvu, no dogodilo se upravo suprotno. Moćna crkvena struktura uz pomoć službenog Beograda mobilizirala je građane i izvela ih na ulice pod egidom 'Ne damo naše svetinje' te pomogla u formiranju koalicije 'Za budućnost Crne Gore' i njenom trijumu na izborima. Zapravo su mitropolit crnogorsko-primorski i Srpska pravoslavna crkva pravi pobjednici ovih izbora.

Mitropolit Amfilohije Radović

Mitropolit Amfilohije Radović

Izvor: EPA / Autor: BORIS PEJOVIC

Drugi oporbeni blok čini koalicija 'Mir je naša nacija' s 10 osvojenih mandata. Glavni predstavnici su Demokrate Alekse Bečića i Demos Miodraga Lekića, nekadašnjeg diplomata, predsjedničkog kandidata i čelnika Demokratskog fronta. Predstavljaju se kao umjerenija opcija od Demokratskog fronta, a i navodno su proeuropski orijentirani. Mlada nada crnogorske politike, tridesettrogodišnji Aleksa Bečić također je započeo karijeru u prosrpskoj Socijalističkoj narodnoj partiji (SNP), nastaloj nakon raskola u DPS-u, kad su se razišli Milo Đukanović i Momir Bulatović, ali ju je napustio i osnovao svoju stranku koju nastoji brendirati kao modernu i građansku. Bečić se nastoji blago distancirati od prosrpskog bloka tako da se pokušava profilirati kao crnogorska građanska opcija što je dom svima koji žive u toj zemlji, i Crnogorcima i Bošnjacima i Albancima i, naravno, Srbima.

Karika: Crno na bijelo

Treća opcija je koalicija 'Crno na bijelo', u kojoj je glavni predstavnik Građanski pokret URA Dritana Abazovića, s četiri osvojena mandata. URA je liberalna, progresivna, independistička opcija. Članovi koalicije su i ugledni pojedinci iz civilnog sektora, sveučilišni profesori i novinari. Njihova uloga u formiranju nove vlasti je ključna jer su razlike između ostalih manje - svi su naime potekli iz prosrpskog bloka.

  • +4
  • +1

Izbori u Crnoj Gori

Izvor: EPA / Autor: BORIS PEJOVIC

Opće je mišljenje da je DPS izgubio dio glasača zbog spomenutog zakona o slobodi vjeroispovijesti, a koji je doveo do masovnih prosvjeda na ulicama crnogorskih gradova, ali i zbog brojnih korupcijskih afera, kao i sporne smjene vlasti u Budvi, što je iritiralo građane, a nije pomogla ni loša ekonomska situacija koju je raspirila loša turistička sezona. Oporba je optuživala DPS da se pod krinkom borbe protiv koronavirusa obračunava s političkim protivnicima.

Padu DPS-a, može se reći, pridonijela je i podjela u hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori - raspala se na dvije stranke tako da zbog rasipanja glasova nijedna nije uspjela prijeći previđeni izborni prag za hrvatsku manjinu. Iz nedavno osnovane Hrvatske reformske stranke Crne Gore u ponedjeljak su poručili da je zlonamjerna zamjena teza analitičara i pojedinih medija da je malo biračko tijelo hrvatskog nacionalnog korpusa odlučilo o rezultatu parlamentarnih izbora u Crnoj Gori. Hrvatska građanska inicijativa (HGI), koju je podržao premijer Andrej Plenković, dosad je u crnogorskom parlamentu imala jednog zastupnika i podržavala je Đukanovićevu vlast, uostalom kao i stranke bošnjačke i albanske manjine, koje strahuju od prosrpskih stranaka bliskih velikosrpskoj ideologiji.

Hoće li Bošnjaci i Albanci odgovoriti na poziv oporbe da im se pridruže, saznat ćemo vrlo brzo.

Predizborni plakat stranke Demokratska Crna Gora Alekse Bečića

Predizborni plakat stranke Demokratska Crna Gora Alekse Bečića

Izvor: EPA / Autor: BORIS PEJOVIC

Crnu Goru bi, prema najavama, u prvoj fazi trebala voditi ekspertna vlada s ograničenim rokom trajanja. Sama činjenica da bi zemlju trebala voditi ekspertna vlada dovoljno govori o razini nepovjerenja koje vlada među šarolikom crnogorskom oporbom. Proces formiranja vlade bit će težak, posebno ako propadne ideja o ekspertnoj vladi, a postoji mogućnost da do dogovora i ne dođe. Još se ne zna što o takvoj vladi misle čelnici Demokratskog fronta, a što Amfilohije.

Ako u roku od 90 dana ne bude formirana nova vlada, Crnu Goru čekaju novi izbori.

Od nove vlasti svakako se očekuje da povuče sporni Zakon o slobodi vjeroispovijesti ili izmijeni na način koji će odgovarati SPC-u. Zdravko Krivokapić, nestranački vođa koalicije 'Za budućnost Crne Gore', najavio je da neće biti revanšizma, ali može se očekivati da će biti obračuna s korupcijom te da će se na meti naći mnogo kadrova DPS-a.

Prije svega treba vidjeti hoće li DPS uopće priznati poraz.

Crnu Goru očekuje zanimljivo razdoblje puno nade u novi početak, ali i strepnje da bi putovanje moglo završiti na nekoj stranputici.

  • +5
  • +2

Slavlje na ulicama Beograda nakon crnogorskih izbora

Izvor: Pixsell / Autor: Antonio Ahel/ATAImages/PIXSELL

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!