POSAO JOŠ NIJE GOTOV

Potpuno ispunjene samo dvije od 77 hrvatskih EU obveza u pravosuđu

Hrvatska zastava EU

Hrvatska zastava EU

Izvor: Pixsell / Autor: Zeljko Lukunic/PIXSELL

Hrvatska je zasad potpuno ispunila dvije od 77 obveza grupiranih u 11 skupina koje je preuzela u sklopu pregovaračkog Poglavlja 23 s Europskom unijom i čiju provedbu EU nadgleda. Neke od neispunjenih zadaća, posebno one koje se odnose na podizanje svijesti o nekom problemu ili nečijim pravima, zapravo su stalna hrvatska obveza. Među njima je i obveza podizanja svijesti pripadnika nacionalnih manjina o njihovim pravima, a akcija koju će trebati poduzeti je i izrada informativnog letka kojim bi se pripadnike manjina podsjetilo da imaju pravo koristiti jezik svoje manjine na sudu. Zaštitu ljudskih prava i dalje treba poboljšavati u praksi, posebno za manjine i izbjeglice, ali i za homoseksualce i invalide

Sve to proizlazi iz dokumenta, svojevrsne tablice nadzora, zgotovljenog 28. listopada prošle godine, a koji se odnosi na razdoblje do 1. rujna 2011. Te su dvije potpuno ispunjenje obveze suradnje s Haškim sudom i stambeno zbrinjavanje 2.070 izbjegličkih obitelji na temelju akcijskog plana iz 2009. godine.

Sljedeći izvještaj bit će vjerojatno povoljniji za Hrvatsku, iako ni ovaj za nju nije nepovoljan. Konstatira se da je Hrvatska generalno gledano napredovala u realizaciji obveza i zahtjeva, pa je tako nastavljena reforma pravosuđa, pokrenute su brojne istrage ratnih zločina, a antikorupcijski napori nastavljaju davati rezultate zahvaljujući radu USKOK-a, stoji u dokumentu, piše Glas Slavonije

Navodi se i da zaštitu ljudskih prava i dalje treba poboljšavati u praksi, posebno za manjine i izbjeglice, ali i za druge ranjive grupe poput lezbijki, homoseksualaca i osoba s invaliditetom.

Dokument pokazuje koliko detaljno Hrvatska mora izvještavati EU, ali i koliko je ona zahtjevna u izvještavanju i praćenju. Iz njega se detaljno može iščitati što se sve prati i nadgleda kad je riječ o Poglavlju 23. Osim hrvatske obveze, navodi se i što je poduzeto, kako to ocjenjuje Europska komisija i koje su buduće akcije.

Iz dokumenta se mogu iščitati i prigovori upućeni Hrvatskoj. Određeni napredak postignut je i u zaštiti svjedoka, ali se svjedočenje preko videolinka i dalje 'ograničeno koristi'. U listopadu je Europska komisija zaključila i da bi usvajanje Zakona o ništetnosti pravnih akata pravosudnih tijela bivše JNA, bivše SFRJ i Srbije zakompliciralo buduću suradnju sa Srbijom kad je riječ o suradnji dvije države u istraživanju ratnih zločina.

Ispunjenje dijela preuzetih obveza ovisi i o suradnji sa susjednim zemljama. Konkretno je riječ o pitanju konvalidacije radnog staža i mirovina. U dokumentu se navodi da je od svibnja 2008. do 15. kolovoza 2011. konvalidacija radnog staža zatražena u 25.283 slučaja, riješeno je 24.318 slučajeva, a pozitivno 55,39 posto. Konvalidacija mirovina zatražena je u 619 slučajeva, riješeno ih je 95,96 posto, a pozitivno više od 72 posto.

Za neke obveze, bar iz dokumenta, nije najjasnije kako će ih Hrvatska ispuniti. Primjerice, za poboljšanje sustava besplatne pravne pomoći konstatirano je da je postignut određen napredak, kao poduzeta mjera navodi se u skladu sa zahtjevima Ustavnog suda izmijenjeni Zakon o besplatnoj pravnoj pomoći, ali rubrika 'daljnje akcije' je prazna.

Pregled tjedna bez spama i reklama

Prijavi se na naš newsletter i u svoj inbox primaj tjedni pregled najvažnijih vijesti!

Napiši ovdje što ti misliš o ovoj temi