PROTEGA NA SKIJANJU

Posrnuli HPB-ovci privedeni u sjedište USKOK-a

Bionic
Reading

U najnovijoj antikorupcijskoj akciji 'Bankomat' kojoj su na meti trojica bivših čelnika Hrvatske poštanske banke (HPB) uhićena su i četvorica poduzetnika, Boris Šimunić (32) iz Zagreba, Svetimir Gadže (37) iz Gruda, Oliver Beidenegl (36) iz Ploča i Ivan Galić (49) iz Drvenika koji su od te banke, kako sumnjaju u USKOK-u, nezakonito dobili kredite u iznosu većem od 170 milijuna kuna.

Policija je jutros u Zagrebu te na splitskom i dubrovačkom području uhitila petoricu osumnjičenih, a naknadno im se prijavio i šesti, dok je posljednji, bivši predsjednik Uprave HPB-a Josip Protega, za sada nedostupan jer je na skijanju u austriji. U USKOK-u su poslijepodne počeli s ispitivanjem dvojice Proteginih kolega, Marija Kirinića koji je imao ovlaštenja člana Uprave te bivšeg člana Uprave Ivana Sladonje. Svi su oni smijenjeni odlukom Vlade u kolovozu ove godine.

Četvorici poduzetnika HPB je navodno od početka 2006. do kolovoza ove godine nezakonito odobrila nenamjenske kredite u iznosu većem od 170 milijuna kuna, bez odgovarajućih pokrića, odnosno osiguranja plaćanja kredita.

Ne otkrivajući njihov identitet, Ravnateljstvo policija poslijepodne je izvijestilo da je protiv trojice bivših čelnika HPB-a USKOK-u podnesena kaznena prijava zbog sumnje da su se udružili za počinjenje kaznenih djela i zlouporabili položaj i ovlasti, dok se četvoricu poduzetnika sumnjiči za poticanje na te zlouporabe.

Bivše čelnike HPB-a, banke koja je u vlasništvu Hrvatskog mirovinskog fonda, Hrvatskog fonda za privatizaciju te Hrvatskih pošta, sumnjiči se za nezakonitosti pri odobravanju nenamjenskih kredita. Nagađa se i da ih se sumnjiči da su sami sebi za rad u Upravi banke isplaćivali nesrazmjerno visoke menadžerske bonuse, odnosno da su lani navodno svoje plaće od oko 46.000 kuna mjesečno dodatno 'podebljali' s još ukupno 7,5 milijuna kuna neto.

Nakon saslušanja osumnjičenih u USKOK-u moraju odlučiti hoće li i protiv koga od njih zatražiti jednomjesečni istražni zatvor, o čemu odlučuje sudac istrage, te pokrenuti istragu koju, prema novim zakonskim odredbama, u 'uskočkim predmetima' više ne vodi istražni sudac nego USKOK.

U telefonskoj izjavi za HTV Protega je rekao da se ne krije te da je jutros razgovarao s USKOK-om. Nije želio komentirati nikakve navode ni optužbe. Kaže kako nijedan nije kredit odobrio prema nekom političkom nalogu.

U nedavnom razgovoru za Business.hr, Protega je kazao je da je bivši premijer Sanader tražio kredit za splitski SMS, a predsjednik Mesić za KIO Orahovicu, i dalje tvrdeći da kredite nije odobravao zahvaljujući političkom pritisku, nego zato što su baš te tvrtke 'i sami htjeli kreditirati'.

Protega je u nedavnom intervjuu priznao da su ga zbog kredita zvali Sanader i Mesić

'S plaćom od 4000 kuna dobio kredit od 50 milijuna kuna'

U USKOK-u se nije mogla dobiti potvrda je li ih Protega kontaktirao. Kao i u policiji, u USKOK-u nisu željeli otkriti o kojim iznosima kredita se radi, odnosno kolika je materijalna šteta, no iz izvora bliskog akciji 'Bankomat' doznaje se da je vrijednost kredita koje su dobila četvorica osumnjičenika oko 170 milijuna kuna. Navodno je riječ o anonimnim građanima koji su, kako se sumnja, na interevenciju utjecajnih osoba iz politike dobivali velike iznose kredita. Mediji nagađaju da je jedan od osumnjičenih lani Poreznoj upravi prijavljivao plaću od 4000 kuna, a od HPB-a je dobio kredit od 50 milijuna kuna bez ikakvih garancija.

Prema odredbama Zakona o kaznenom postupku, koje su unatrag pet mjeseci na snazi za predmete u nadležnosti USKOK-a, policija u roku od 12 sati od uhićenja osumnjičene mora predati pritvorskom nadzorniku, a potom ih USKOK u roku 10 sati mora ispitati. Istragu pokreće zamjenik ravnatelja USKOK-a, a ne više istražni sudac, dok odluku o jednomjesečnom istražnom zatvoru donosi sudac istrage. Bez njegove odluke USKOK osumnjičene može zadržati najdulje 48 sati od uhićenja.

Rizični plasmani

Već dulje vrijeme mediji pišu o rizičnim plasmanima HPB-a, koje je odobravala bivša uprava banke na čelu s Josipom Protegom, kojeg je svojevremeno na to mjesto postavio bivši premijer Sanader. Hrvatska poštanska banka je jedina veća poslovna banka u državnom vlasništvu i u prvih devet mjeseci objavila je gubitak od 245,4 milijuna kuna, a tek će godišnji rezultati pokazati potpunu sliku o tome kako je banka vođena u prethodnih pet godina.

Među spornim plasmanima, mediji su izvještavali o onome koji je dodijeljen Golf and Country clubu, koji je navodno dobio kredit po nalogu HDZ-ova zastupnika Maria Zubovića za gradnju vila u Blatu. Kako je gradnja bila ilegalna, građevinska je inspekcija zatvorila radove, čime je onemogućila vraćanje kredita banci. Financirana je i tvrtka Spačva, inače poznata kao donator HDZ-a, a odobren je kredit i splitskom SMS-u čiji je vlasnik Srđan Maldinić bio povezan sa premijerom Sanaderom, ali i s predsjednikom Mesićem. Sporna je navodno bila i kupnja zemljišta na Pelješcu

Na mjesto predsjednika uprave HPB-a Josip Protega došao je 2005. godine na poziv bivšeg premijera Sanadera, a sa sobom je iz PBZ-a doveo i prijatelja Ivana Sladonju koji je postao član uprave. Marijo Kirinić nikad nije bio predsjednik niti član Uprave HPB-a. On je još uvijek zaposlenik banke, koji je imao ovlaštenja člana Uprave, a koja su mu nakon dolaska nove Uprave HPB-a, ukinuta.

Protega i Sladonja poznati su i po visokim menadžerskim bonusima, u prošloj su godini svoje plaće od oko 46.000 kuna mjesečno dodatno podebljali s još 7,5 milijuna kuna neto.

U kolovozu je Vlada smijenila Protegu i Sladonju te imenovala nekadašnjeg viceguvernera Čedu Maletića predsjednikom uprave, a Dubravku Kolarić članicom uprave. Podsjetimo, HNB je prijavila Protegu i Sladonju prekršajnom sudu jer nisu provodili mjere koje im je nalagala supervizija središnje banke.

'Uhićenja ne utječu na poslovanje banke'

Povodom uhićenja, oglasili su se iz HPB-a:

'Privođenje bivših članova Uprave i jednog zaposlenika Hrvatske poštanske banke ni na koji način ne utječe na poslovanje banke.

Odlukom Vlade Republike Hrvatske, vlasnika banke, u kolovozu ove godine imenovana je nova Uprava koja je sredinom rujna, po dobivanju suglasnosti Hrvatske narodne banke preuzela upravljanje bankom. Od tada banka bilježi poboljšanje svih pokazatelja poslovanja kao što su likvidnost, upravljanje svim vrstama rizika, osobito kreditnim, rast štednje građana i depozita pravnih osoba te ostvarenje operativne dobiti.

Zaposlenik banke koji je priveden zajedno s bivšim članovima Uprave imao je ovlaštenja kao član Uprave, a koja su dolaskom nove Uprave u rujnu 2009. ukinuta.'

Šuker: Neka institucije rade svoj posao

Nakon sjednice Vlade ministar Ivan Šuker komentirao je kratko uhićenja u HPB-u: 'Neka institucije rade svoj posao.'

HNB prati 'čišćenje' HPB-a

U priopćenju objavljenom na Hini, Hrvatska narodna banka ističe kako kontinuirano prati provođenje mjera naloženih Hrvatskoj poštanskoj banci koje za cilj imaju otklanjanje utvrđenih nezakonitosti i nepravilnosti te poboljšanje stanja u banci.

Aktivnosti koje je nova Uprava HPB-a poduzela na "čišćenju" kreditnog portfelja rezultirale su izdvajanjem dodatnih rezervacija i unapređenjem procesa identifikacije, mjerenja i upravljanja kreditnim rizikom. Isto podrazumijeva uspostavljanje transparentnog procesa odobravanja plasmana, unaprjeđenje i usvajanje internih akata kojima se adekvatno regulira ovaj dio poslovanja banke te intenziviranje naplate dospjelih plasmana.

Osim navedenog poduzete su aktivnosti na unaprjeđenju ostalih poslovnih procesa HPB-a te se osobita pozornost obraća na aktivnosti upravljanja troškovima, navode iz središnje banke. Također, Hrvatska narodna banka prati pokazatelje poslovanja, koji u posljednjem tromjesečju upućuju na pozitivne trendove.

Depozitna se osnova HPB-a u posljednjem tromjesečju povećava, a struktura imovine banke u istom razdoblju pokazuje povećanje visokolikvidnih sredstava te HPB nema problema s pravodobnim ispunjavanjem svih svojih obveza.

Iz dostavljenih informacija i izvješća evidentno je da je nova Uprava poduzela potrebne aktivnosti za potpuno usklađivanje poslovanja sa zakonom i podzakonskim propisima i poslovanje u skladu s dobrim praksama bankarskog poslovanja.

Isto se odražava u poboljšanom poslovanju banke, a planirana dokapitalizacija u 2010. godini dodatno će pozitivno utjecati na stopu adekvatnosti kapitala i cjelokupno poslovanje HPB-a, navode iz Hrvatske narodne banke.